"Ni papir nisu znali pripremiti": EU nudila dvije milijarde KM, bh. vlast pokazala svu nesposobnost

Tokom rasprave poslanici su kritikovali višemjesečno kašnjenje dokumenta, nedostatak transparentnosti u njegovoj pripremi, tehničke propuste, ali i upozorili da bi Bosna i Hercegovina zbog sporog provođenja reformi mogla izgubiti stotine miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Poslanik Jasmin Emrić ukazao je najprije na tehničke nedostatke dokumenta koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentu, navodeći da je riječ o neobično pripremljenom materijalu u kojem su istovremeno korištena dva službena pisma.

- Prvi put smo dobili dokument čiji sadržaj je pisan sa dva službena pisma. Na jednoj stranici imamo latinicu i ćirilicu. Meni to ne smeta jer čitam oba pisma, ali pokazuje koliko je ažurno i s kolikom preciznošću i uvažavanjem ovog doma pripremljen ovaj dokument - rekao je Emrić.

Dodao je da ni numeracija stranica nije bila uređena, za razliku od verzije na engleskom jeziku, te upozorio da je reformska agenda već ušla u period realizacije, iako značajan dio planiranih aktivnosti nije pokrenut.

Podsjetio je da agenda obuhvata period od 2025. do 2027. godine, te četiri ključna područja - zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala te vladavinu prava, s ukupno 25 reformskih mjera.

Prema njegovim riječima, posebno je problematično što Parlamentarna skupština BiH tokom izrade dokumenta nije bila uključena niti informirana o ključnim reformskim koracima.

Emrić je upozorio i na kašnjenje u provođenju reformi u oblasti digitalne infrastrukture i sigurnosti širokopojasne i 5G mreže, navodeći da nijedan od planiranih koraka za 2025. godinu nije realiziran.

Poslanik Šerif Špago ocijenio je da je Bosna i Hercegovina izgubila dvije godine rasprava o reformskom paketu i investicijama, a da konkretni rezultati gotovo da ne postoje.

Podsjetio je da je Predstavnički dom još u novembru prošle godine usvojio zaključak kojim je zatraženo da reformska agenda bude dostavljena poslanicima, ali da je tek nakon šest mjeseci organizirana rasprava o tom dokumentu.

- Dobili smo praktično spisak želja za koji se već sada može zaključiti da gotoo nnšta nije realizirano - rekao je Špago.

Naglasio je da je zbog kašnjenja Bosna i Hercegovina već izgubila 108,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te upozorio da postoji opasnost od gubitka dodatnih 374 miliona eura zbog neprovođenja reformi i izostanka dogovora domaćih vlasti.

Poslanica Mira Pekić također je kritikovala način na koji je reformska agenda pripremljena i dostavljena Parlamentu, ocijenivši da se o tako važnom dokumentu ne može odlučivati bez pune transparentnosti i uključenosti institucija.

- Evropske integracije ne mogu značiti da se odluke donose iza zatvorenih vrata, a da parlamenti i građani naknadno saznaju šta je obećano u njihovo ime - rekla je Pekić.

Istaknula je da ostaje otvoreno pitanje da li su svi dijelovi reformske agende usklađeni s ustavnim nadležnostima različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Poslanik Predrag Kojović kazao je da reformska agenda nije nastala kao jednostrana inicijativa domaćih institucija, nego na osnovu zahtjeva i prioriteta Evropske unije, te podsjetio da su u proces bili uključeni predstavnici svih nivoa vlasti kroz mehanizam koordinacije.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljalo je insistiranje na konsenzusu unutar radne grupe, zbog čega je izgubljena gotovo godina dana.

Kojović je naveo da je Evropska unija Bosni i Hercegovini ponudila oko dvije milijarde konvertibilnih maraka za provođenje reformi, uključujući grant sredstva i povoljne kredite.

- Evropska unija se ponudila da riješi neke od naših najtežih problema i da ona plati za to, a mi smo uspjeli da taj novac ne uzmemo zbog političkih prepucavanja - rekao je Kojović.

Dodao je da su sredstva bila predviđena za obrazovanje, zapošljavanje mladih, energetsku tranziciju, zatvaranje rudnika i prekvalifikaciju radnika.

Safet Kešo izjavio je da je reformska agenda jedan od najvažnijih dokumenata u Bosni i Hercegovini od Dejtonskog sporazuma do danas, te kritikovao pokušaje da se Parlament zaobiđe u procesu njenog razmatranja.

- Gdje god se provode reforme, nije ih moguće provoditi bez izmjene zakona, a zakoni se usvajaju ovdje, u ovoj sali - rekao je Kešo.

Naglasio je da je neprihvatljivo da poslanici do teksta reformske agende dolaze preko privatnih kontakata, kao da je riječ o povjerljivom dokumentu.

Kešo je upozorio i da prema njegovim podacima nijedna od 37 planiranih aktivnosti planiranih nije realizirana, ocijenivši da BiH ozbiljno kasni u provođenju reformi predviđenih evropskim planom rasta.

(Vijesti.ba/Fena)