Dilberović: Bh. bitka za EU kandidaturu traje do kraja godine

Ukoliko uspije da riješi svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, BiH će odmah prijeći u fazu pregovaranja, potcrtava on, ali šanse za to su male.

- Da li će završiti dio posla, da li će završiti u potpunosti, ovisi o tome u kojoj mjeri će se postići saglasnost. Da li se moglo brže? Uvijek se može brže, kad govorimo o procesu evropskih integracija. Za to je potrebna, naravno, i politička volja i potreban je predan rad državnih službenika - kaže Dilberović.

Naglašava da nema apsolutno nikakve dileme šta je temelj na kojem počiva Evropska unija, odnosno šta EU, Evropska komisija traži od svake zemlje koja želi biti članica EU, a to je u potpunosti vladavina prava.

- To je temelj na kojem sve počiva. Reforma pravosuđa u BiH je ključ i ključni prioritet, nešto što se definitivno od nas traži, za svaki budući korak, pogotovo za ključni korak, a to je otvaranje pregovora - navodi Dilberović.

Prema njegovim riječima, nema otvaranja pregovora bez ozbiljnih koraka u reformi pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. To je Evropska unija u nizu svojih komentara, izvještaja, izvještaja svojih istraživačkih misija, pa do Mišljenja, jasno i vrlo decidno navela.

Potcrtava i kako je politička volja jako bitna. Barem po onome što naši političari govore, neki i rade, dodaje, postoji politička volja za proces evropskih integracija.

- Trebamo shvatiti da ovaj proces jeste u jednoj mjeri politički, ali je dosta komplikovan i tehnički proces. Uz političku volju, definitivno je jako bitan rad institucija, zalaganje državnih službenika i istinski rad na ovom procesu, jer on u dobroj mjeri podrazumijeva i tehničke elemente koji jesu povezani sa političkim, ali mogu djelovati i sami - govori Dilberović.

U svakom slučaju, nastavlja, politička volja jeste ključna, jer državna služba u svakom slučaju mora raditi u skladu sa zakonom i provoditi one politike koje su dogovorene.

- Ako se uzme u obzir ono što se dogodilo zadnjih pet, šest godina, ipak su učinjeni veliki koraci u procesu evropskih integracija - od predaje Aplikacije za članstvo, pa do ovoga trenutka gdje BiH ima Mišljenje, do izrade odgovora na Upitnik, sa 1.400 državnih službenika u okviru mehanizma koordinacije, što je bio jedan od najzahtjevnijih procesa kroz koji je BiH ikada prolazila, i mi smo ga položili - smatra Dilberović.

Bez obzira na retoriku, kako kaže, u institucijama BiH postoji popriličan broj ljudi, kolega, na svim nivoima vlasti, koji ovaj proces shvaćaju ozbiljno, koji svoj posao u ovom procesu shvaćaju ozbiljno i koji nigdje drugo ne vide Bosnu i Hercegovinu izuzev u Evropskoj uniji.

Na konstataciju novinara RSE kako se čini da i nije realno očekivati da do kraja godine BiH započne bilo kakve pregovore s EU, direktor DEI ističe da su 14 prioriteta uslov za otpočinjanje pregovora.

- Među tih 14 prioriteta spadaju i reforme koje nazivamo ustavnim reformama. I u zemljama koje su puno jednostavnije organizovane u političkom odlučivanju od BiH, ustavna reforma je jedan od najtežih i najbolnijih procesa. Prema tome, očekivati da će se u BiH ustavne reforme dogoditi preko noći da bismo pokrenuli pregovore s Evropskom unijom, u ovom slučaju je definitivno nemoguće - odgovara Dilberović.

A da li možemo dobiti kandidatski status, dobiti neki novi stepen u našem napredovanju ka Evropskoj uniji, opet ovisi o nama i pri tome ne ovisi samo od ovih 14 prioriteta, nego ovisi samo o dijelu prioriteta koje Bosna i Hercegovina može ispuniti da bi dobila taj status, a nakon tog statusa onda slijedi otvaranje pregovora, jasan je Dilberović.

Sada se, kako je naglasio, očekuje da će Evropska komisija objaviti svoj okvir novog paketa proširenja za Zapadni Balkan, u okviru kojeg će biti objavljen izvještaj za BiH. Ono što svi moramo znati jeste da će sigurno Evropska komisija svoj fokus staviti na 14 prioriteta.

- Postoje prioriteti koji se mogu do jeseni bez ikakvih problema ispuniti. Ukoliko ih ispunimo, sigurno je da će stav Evropske unije prema Bosni i Hercegovini biti puno pozitivniji od onoga koji će biti u slučaju neispunjenja barem nekih od ovih 14 prioriteta - konstatuje Dilberović.

Jedno od pitanja bilo je i hoće li nova metodologija EU za Zapadni Balkan olakšati ili otežati put ka članstvu za BiH?

- Sad je ova metodologija nešto novo, ali u biti ona za BiH u odnosu na prethodnu ne predstavlja problem. Teško je ocijeniti da li je ova metodologija bolja od one prethodne, da li je teža. Dok se ona praktički ne bude počela primjenjivati, u ovom slučaju najvjerovatnije sa Makedonijom i Albanijom, ona nama neće ni otežati, niti olakšati posao koji imamo, jer on je svakako težak, jer su reforme generalno bolne - rekao je.

U DEI BiH, nakon nekih kraćih analiza, nisu, kako kaže, vidjeli da ta metodologija donosi nešto drastično novo i komplikovano, izuzev na ono što će vam se vrednovati u pravom smislu riječi – napredak koji ste ostvarili, a isto tako će vam se taj napredak moći, da budemo iskreni, na kraju pomnožiti s nulom, ukoliko on ne bude stalan.

Na pitanje opada li povjerenje građana u evropske integracije zbog sporosti ili percepcije sporosti procesa, ističe da je proces evropskih integracija proces od kojeg samo i najviše mogu građani imati benefita.

- To građani i prepoznaju iz razloga što ta podrška članstvu BiH u Evropskoj uniji svake godine raste. Raste i na državnom nivou, a raste i pojedinačno u entitetima i u Brčko Distriktu - navodi Dilberović.

Ta podrška otprilike iznosi 76,6 posto, poručuje direktor DEI BiH, što je poprilično visoka podrška u odnosu na bilo koju drugu zemlju u regionu.

- Iskreno se nadam, ako ništa, da je taj postotak od 76,6 posto podrške u Bosni i Hercegovini dovoljan znak našim političarima šta bi i njima trebao biti prioritet u radu, ako je već građanima prioritet da budemo članica Evropske unije - zaključuje Dilberović.

(Vijesti.ba / RSE)