Turković i Radman o pismu Blinkena, non paperu, prelasku granice

Razgovarano je o unapređenju odnosa između dvije zemlje, rješavanju otvorenih pitanja, borbi protiv pandemije COVID-19, regionalnim odnosima i napretku ka EU, ali i o drugim pitanjima.

Kompromisna formula

- Mi vjerujemo u dobrosusjedske odnose, između naših zemalja prisutna je ta historijska bliskost. U analizi svih tema i problema, mislim da smo pronašli kompromisnu formulu, da smo se dogovorili kako ići dalje i kako rješavati ono što do sada nije bilo razriješeno - kazala je ministrica Turković na početku svog obraćanja na konferenciji za novinare.

Kada je u pitanju pandemija koronavirusa, kaže da je razgovarano o mogućnostima uspostave kontakata na nivou struke i nadležnih tijela, kako bi se zajednički vidjelo na koji se način može bolje sarađivati vezano za epidemiološke mjere koje se donose u obje zemlje, kako bi njihovi efekti doprinijeli lakšem prelasku građana, uključivši i vakcinacije.

- Željeli bismo i da se razmotri opcija olakšavanja uvjeta za prelazak granice za bh. građane koji planiraju putovati u Hrvatsku u narednom periodu - kazala je Turković, koja je i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, prenose Vijesti.ba.

Dogovoreno je, nastavlja, da će nadležne službe u tom pravcu djelovati i razraditi detaljan plan, kako bi se ovo ljeto ipak dočekalo mnogo bolje pripremljeno nego što je to situacija prethodnih mjeseci.

- Razgovarali smo i o političkim odnosima dviju država. O pismu koje je američki državni sekretar Antony Blinken proslijedio BiH, odnosno o principima koji se u njemu nalaze, a govore o malim izmjenama Ustava, kako bi se mogle ugraditi odluke Suda u Strazburu, da konačno dođemo u fazu rješavanja slučaja "Sejdić i Finci", ali i da se kroz reformu Izbornog zakona osiguraju prava svih građana u izbornom procesu.

Puno međudržavno poštovanje i uvažavanje

Ovo je godina usvajanja izmjena Izbornog zakona, godina malih promjena koje će biti potrebne da se konačno riješi slučaj "Sejdić i Finci". Naravno, nama je važno da postoji puno međudržavno poštovanje i uvažavanje. I to je osnovni princip na kojem ćemo djelovati - ističe Turković.

Kaže da se u tom pravcu djelovalo i dosad, iako su možda percepcije bile ponekada zamagljene. I možda su vizije na izvjestan način drugačije.

- Jako je važno da aktivnosti Hrvatske idu u pravcu stvaranja uslova bržeg priključivanja BiH Evropskoj uniji, a naravno ona unutrašnja pitanja BiH ostaju unutrašnja pitanja BiH, sa punom voljom da Hrvatska doprinese razrješavanju onoga što može i tamo gdje može - ističe ministrica.

Bilo je riječi i o Trgovskoj gori, a dogovoreno je da će biti iznesena argumentacija i uspostavljena saradnja državnih timova. Samim tim, ocjenjuje Turković, stvari su tu stavljene na pravi kolosijek. Također je razgovarano o sporazumima o granici, ali i o pitanjima neometanog izlaska BiH na otvoreno more.

- Spominjali smo i ugroženu imovinu, kako jedne strane u Hrvatskoj, tako i druge u BiH, i potraživanja koja se tu pojavljuju s vremena na vrijeme. Mislimo da ćemo uložiti malo više napora da i te stvari krenu u pravom pravcu - dodala je Turković.

BiH i Hrvatska nedvojbeno upućene jedna na drugu

Hrvatski ministar, koji boravi u dvodnevnoj radnoj posjeti našoj zemlji, sastanak s Turković ocijenio je dobrim i plodonosnim.

- Važno je ono o čemu smo razgovarali i o čemu smo se dogovorili. Drago mi je danas biti ovdje u Sarajevu, u BiH. BiH je isto moja domovina. Ja sam vam prava kombinacija Bosne i Hercegovine - otac Bosanac iz Bugojna, ja sam onaj "i" rođen u Tomislavgradu, a supruga Hercegovka - pojašnjava Grlić Radman.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska, naglašava, su susjedne i prijateljske zemlje, te su nedvojbeno geografski, politički, kulturološki i gospodarski upućene jedna na drugu.

- Naravno da su naši kvalitetni i prijateljski odnosi od iznimnog značaja za Hrvatsku i smatramo kako je važno istinski graditi te odnose da budu još bolji. Sukladno tome, bezuvjetno podupiremo stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, kao države triju jednakopravnih konstitutivnih naroda, te svih ostalih građana - istakao je Grlić Radman.

Uz kontinuirani napredak BiH u okviru euroatlantskih integracija, u tom procesu u Hrvatskoj imate odličnog zagovornika i partnera, poručio je ministar, prenose Vijesti.ba.

Svojim ponovnim dolaskom želim pokazati da želimo još intenzivnije graditi naše odnose i biti još bliži partner BiH. Istaknuli smo spremnost razgovarati o svim bilateralnim pitanjima, odnosno temama od obostranog interesa. Imali smo namjeru organizirati i susret Vijeća ministara i Vlade Hrvatske, ali nas je COVID-19 u tome spriječio. No, to ne znači da se taj susret ipak neće dogoditi u vrlo skoro vrijeme - govori Grlić Radman.

Podsjeća da je na posljednjoj sjednici Vijeća za vanjske poslove EU predstavio hrvatsku inicijativu, u saradnji sa još pet država članica, kojom se naglašava potreba za zajedničkim pristupom Evropske unije, "kako bismo BiH pomogli na putu stjecanja statusa kandidata za članstvo u EU".

Došao predstaviti hrvatski non-paper

- I prije te rasprave ja sam došao ministrici Turković predstaviti taj non-paper, kako bismo se usuglasili da vidimo u čemu tu još možemo pridonijeti. To možemo jedino znati ako razgovaramo i ako vidimo u čemu mi kao članica EU možemo pridonijeti, kao susjed i jedina zemlja članica EU koja graniči s BiH. Prema tome, mi imamo zajednički interes - ističe Grlić Radman.

Ocijenio je važnim i to da je hrvatska strana svoju spremnost pružanja pomoći izrazila kroz svoj ugovor o evropskom partnerstvu.

- Osim o našoj političkoj podršci na međunarodnom planu, s ministricom Turković razgovarao sam i o nastavku naše saradnje pri ispunjavanju kriterija i održavanju EU perspektive BiH. Posebno smo važnim ocijenili intenziviranje pružanja tehničke pomoći - istakao je Grlić Radman.

To se, kako je kazao, prvenstveno odnosi na mogućnost prenosa hrvatskih iskustava iz relevantnih područja EU integracija, kao eventualnih konkretnih aktivnosti jačanja operativne saradnje.

- Smatramo da iduće razdoblje donosi prilike da se upravo konstruktivno pristupi provedbi šireg spektra ključnih reformi, a koje će omogućiti ostvarivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Da se riješi pitanje reforme Izbornog zakona prije Općih izbora 2022., kao i pitanja od iznimne važnosti za uspostavu funkcionalne i stabilne BiH - implementacija slučaja "Sejdić i Finci", "Ljubić" i svih ostalih presuda - poručio je Grlić Radman.

U tom smislu pozdravio je rad i angažman Delegacije EU i američkih partnera, a o važnosti tih pitanja, kako je kazao, svjedoče i nedavne poruke državnog tajnika Blinkena, prenose Vijesti.ba.

- Njegovo pismo je na tragu našega non-papera koji su i oni dobili na uvid. Vrlo važnim smatramo i osnivanje Komisije za saradnju sa NATO-om, što će nesumnjivo ubrzati reforme. Vjerujem da je današnji susret pokazatelj naše zajedničke predanosti izgradnji još boljih političkih, gospodarskih i svih drugih svekolikih odnosa naših dviju zemalja, te da ćemo u razdoblju koje je pred nama dodatno intenzivirati naše susrete i saradnju - dodao je Grlić Radman.

Hrvatska donira cjepiva BiH

Pojasnio je da je Vlada Hrvatske donijela političku odluku o dodjeli donacije cjepiva Bosni i Hercegovini, jer, kako je naveo, smatra da je to ispravan potez jedne prijateljske zemlje koja želi pomoći u borbi protiv pandemije.

- Mi želimo pokazati i solidarnost, tako da ćemo uskoro dostaviti to cjepivo. Vjerujemo da će se to realizirati u narednim danima, te ćemo tada imati i više informacija o količini i raspodjeli cjepiva - potcrtao je Grlić Radman.

O slovenskom non-paperu

Odgovarajući na novinarsko pitanje vezano za slovenski non-paper, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, hrvatski ministar kazao je da se hrvatskom non-paperu, uz Bugarsku, Kipar, Grčku i Mađarsku, priključila i sama Slovenija.

- I mi smo čuli za taj neki fantomski non-paper od slovenske strane. Međutim, iz razgovora s kolegom Anžeom Logarom uvidio sam da se i on čudi da postoji takav papir. A činjenica da su se i oni pridružili hrvatskom non-paperu govori u prilog tome da su oni za ovaj afirmativni pristup i da tu nema nikakvog prostora za eventualne špekulacije - govori Grlić Radman.

Osim toga, dodaje, oglasila se i Evropska komisija i kazala da nije zaprimila takav dokument. A i sam slovenski premijer Janez Janša opovrgnuo je bilo kakve navode o postojanju tog non-papera.Grlić Radman ponavlja da je jedino poznat hrvatski non-paper, koji su, uz Hrvatsku, potpisale Bugarska, Kipar, Grčka, Slovenija i Mađarska, te da su sve druge priče špekulacije.

Ministrica Turković kaže kako je uvjerena da niko ozbiljan unutar EU ne može usvojiti ideju da ima pravo ugrožavati nečiji integritet, pa čak i ako unutar BiH s vremena na vrijeme imamo retrogradne snage koje pokušavaju nametnuti podjelu kao legitimnu priču.

- Sve ima očiti cilj da se otvori pandorina kutija, destabilizira stanje na Zapadnom Balkanu. Neko valjda misli da bi u takvim okolnostima mogao ostvariti neostvarene ratne ciljeve. Mi se već duže vrijeme kao BiH borimo u međunarodnim krugovima i unutar same BiH sa malignom propagandom i svojevrsnim hibridnim ratom protiv euroatlantskih interesa BiH i svih njenih građana.

Drago mi je da je sadržaj tog non-papera negiran, da je i Janša rekao da podržava teritorijalni integritet BiH, da je to za slovenske predstavnike vlasti neupitno. A potvrde su nam došle i od nadležnih ljudi u EU. Prema tome, ja bih za sada smatrala taj papir ili nepostojećim ili jednim neozbiljnim pokušajem da se unese smutnja - zaključila je ministrica Turković.

(Vijesti.ba)