Radman: Funkcija visokog predstavnika ostatak prošlosti

- Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokratije u političkom životu ove zemlje - rekao je Grlić-Radman.

U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj, koja je ne samo jedini EU susjed BiH, nego i potpisnica Daytonskog sporazuma s pažnjom prati dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju.

- Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske, nego neko ko je u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe - kazao je Grlić-Radman, ciljajući na tzv. Bonnske ovlasti kojima raspolaže visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone.

Nedavnu odluku visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.

Dokaz demokratskog deficita

- Funkcija visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s evropskim ambicijama Bosne i Hercegovine - naveo je Grlić-Radman.

Smatra da su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o "političko-pravnom atavizmu".

Hrvatski ministar je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima.

- Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje - ocjenjuje.

Pitanje ravnopravnog predstavnika Hrvata

Smatra i da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje.

- Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer ko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda - navodi Grlić-Radman, prenosi Telegram.hr.

Ustvrdio je da "određene snage" vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u "centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet".

Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama posmatra "otvorenu praksu" isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.

- To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese - navodi FAZ Grlić-Radmana.

- Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda - kaže Grlić-Radman.

Potrebna reforma izbornog zakona

Napomenuo je da se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog Predsjedništva i Parlamenta.

Pritom se ne radi o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored RS i FBiH formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani.

Naglasio je da unutar EU "raste podrška" ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta.

- Mi se radujemo saradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU i SAD legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa - zaključio je Grlić-Radman u razgovoru za FAZ.

(Vijesti.ba)