Komšić: Blagi optimizam za Zapadni Balkan

Čelnici EU i šest zemalja Zapadnog Balkana sastali su se kako bi razgovarali o evropskoj perspektivi regiona, međusobnoj saradnji i ekonomskom oporavku od krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa.

Obraćajući se na konferenciji za novinare, Komšić je rekao, kada je u pitanju proširenje EU na region Zapadnog Balkana, da se može imati jedna vrsta blagog optimizma.

Bilo je mnogo priče, pa čak bi se moglo reći i otpora među pojedinim zemljama članicama EU o priči o proširenju, pojasnio je. Išlo je čak do tog da je razmatrana i mogućnost da se pojam proširenje - ne kao riječ - već kao jedan politički proces isključi iz Deklaracije.

No, imajući u vidu da je ta riječ ipak ostala u tom dokumentu, mišljenja je da to puno znači, jer je u jednom trenutku, kako kaže, došlo u pitanje da li će proširenje biti proces o kojem će biti raspravljano u EU.

- Bez obizra što su se u EU posvetili nama na Zapadnom Balkanu i posvećuju nam pažnju do te mjere da i same zemlje članice EU zajedno s nama pokušavaju naći odgovore na pitanja šta raditi - istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Na Samitu je, pojašnjava Komšić, bilo i žešćih tonova, posebno kada je u pitanju relacija Albanija - Bugarska, zbog statusa Sjeverne Makedonije. Na kraju je sve to, potcrtava, zaokruženo pričom u kojoj ostaje ta riječ "proširenje".

- Proces ide dalje. Osiguran je cijeli ekonomsko-investicioni program koji treba da se odvija u okviru Berlinskog procesa kao incijative s paketom pomoći od oko 30 milijardi eura - govori Komšić.

Od tog iznosa je, nastavlja, devet milijardi predviđeno u grantovima, dok je 21 milijarda eura uslovljena.

Generalno zemlje na Zapadnom Balkanu, uključujui tu i BiH, nakon svega što se dešavalo u i oko EU posljednjih godina, mogu imati jednu vrstu blagog optimizma.

Na određivanju vremenskog roka za integraciju Zapadnog Balkana u EU insistirala je jedna grupa zemalja, predvođena Slovenijom. To bi naročito pogodovalo nama, tvrdi Komšić, te dodaje da bi taj rok otprilike trebao biti 10 godina. Međutim, prijedlog nije dobio podršku.

Veliki zagovornici toga da se rješenje, kaže Komšić, posmatra kao geopolitički potez su zemlje koje graniče sa zemljama Zapadnog Balkana, među njima i Slovenija.

Komšić napominje da kriteriji ostaju, te da ni oni ne vjeruju da se svi mogu ispuniti onako kako to očekuje EU. Dobar potez, dodaje, možda bi bio da se cijeli Zapadni Balkan praktično usisa u EU, a tek onda da se u hodu rješavaju stvari.

- Naravno, tu postoji otpor kod pojedinih zemalja, svako iz svojih razloga ne želi da uđe u takvu vrstu političkog dogovora - zaključio je Komšić.


(Vijesti.ba)