Varhely: U BiH potreban dijalog, a ne ometanje rada institucija

On je govoreći o BiH rekao da mora da napreduje po svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

- Potreban nam je konstruktivan dijalog i volja svih političkih aktera, a ne da ometaju rad dražavnih institucija i reforme u pogledu vladavine prava, naveo je Verhely.

Podsjetimo, Izvještaj koji se tiče Bosne i Hercegovine, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u upoređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti vanjskih odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale "slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom".

- Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana - ocjenjuje se u izvještaju koji je posvećen Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost "selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije". Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je "podložna političkom uplitanju", a finansijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, "uglavnom neefikasni".

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u Izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH "primjenjivala povlašteni tretman" za domaće ponuđače prilikom dodele javnih ugovora, konstatuje se i ocjenjuje kako su potrebne "hitne aktivnosti" na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio Izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća na sjeverozapadu BiH osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja obezbijedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

- Ovo zahtjeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smještanje prihvatnih centara - navodi se u izvještaju EK o Bosni i Hercegovini.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse "dvije škole pod jednim krovom".

Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja obezbjeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguravanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja", stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, "gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju".

Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka, objavio je RSE.

Kako se navodi u izvještaju, Bosna i Hercegovina nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

- Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU-a i restriktivnim mjerama - ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

(Vijesti.ba)