Bliže se konceptu direktnog, nego indirektnog izbora

Izjavio je to danas u Sarajevu novinarima predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, nakon što je, zajedno s liderima SDP-a BiH Nerminom Nikšićem, Naše stranke Edinom Fortom i SBB-a Fahrudinom Radončićem u rezidenciji američkog ambasadora u Sarajevu razgovarao s predstavnicima američke i evropske administracije.

Podsjetimo, domaćini sastanka liderima opozicionih stranaka bili su američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst, američki ambasador u BiH Eric Nelson i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Konaković kaže da je na sastanku razgovarano o političkoj krizi, te da su sve četvorica predstavnika opozicije u prvi plan istakli činjenicu da se razgovara o Izbornom zakonu u vremenu dok su institucije države blokirane i dok se dešava državni udar.

- Dinamizirani su ovi razgovori. Vidimo i po sastancima u različitim institucijama da HDZ, SNSD i SDA vode dinamične pregovore sa međunarodnom zajednicom, u kojima u nekim dijelovima eventualnih izmjena Ustava mora učestvovati i opozicija - rekao je Konaković.

Važno je bilo da se iz prve ruke opozicija upozna postoji li neka agenda i šta je konačan cilj i plan.

- Bezrezervno podržavamo brisanje tog etničkog prefiksa iz Ustava, i to je zapravo samo onaj dio procesa u kojem bi opozicija trebala učestvovati. Sve dalje su tehnike u kojima bi vladajuća struktura trebala ponuditi rješenja novog Izbornog zakona - ističe Konaković.

Prema njegovim riječima, možda su se neki pomaci i desili, iskristalisalo se šta je nemoguće. Čini mu se, dodaje, da su asimetrična rješenja nemoguća, da većina aktera "s ove strane političke scene nisu za indirektan izbor u Parlamentu, a direktan u RS-u.

- Čini mi se da to više nije realna opcija. Vješti su pregovarači ljudi iz međunarodne zajednice, Palmer pogotovo. Dosta oni uopšteno govore, bez da nam kažu da ima neka agenda. Mi naziremo neku agendu u svemu tome. Čini mi se da se ovdje bliže konceptu direktnog, nego indirektnog izbora članova Predsjedništva - navodi Konaković.

Naglašava da su dvije izborne jedinice u FBiH na dan izbora, bez brisanja etničkog prefiksa iz Ustava, vjerovatno puste želje Dragana Čovića, te dodaje kako sumnja da bi u tome mogao iko biti sagovornik s ove strane.

- Ukoliko, pak, izbrišete etničke prefikse i kažete da su neke dvije izborne jedinice u FBiH, sutra biste recimo u Predsjedništvu mogli imati Čovića i Komšića, zamislite taj scenario. To je jedan koncept koji je updateovana verzija Fileovog modela - govori Konaković.

Na novinarsko pitanje šta fali Komšiću i Čoviću u Predsjedništvu, Konaković kaže da ne fali ništa, već da bi to bilo interesantno vidjeti.


(Vijesti.ba)