Uhapšeni vandali koji su oskrnavili Latinsku ćupriju

Ali vandalizam i skrnjavljenje nacionalnih spomenika je nedopustivo i krivično djelo.

Ovaj čin vandalizma nad nacionalnim spomenikom će biti uklonjen, poručila je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nakon što su nepoznate osobe oskrnavile Latinsku ćupriju u Sarajevu kad su na unutrašnjoj strani zida mosta iscrtali veliki grafit.

U toku prethodne noći izvršen je najgrublji oblik vandalizma nad nacionalnim spomenikom Latinska ćuprija na kojem su ispisani grafiti s obje strane mosta. Općina Stari Grad je, putem Službe za opću upravu i inspekcijske poslove, jutros stupila u kontakt sa nadležnom Prvom PU-PS Stari Grad iz koje je potvrđeno da su počionici sinoć uhapšeni i privedeni na ispitivanje, te se provodi redovni postupak.

Također, stupili sU u kontakt i sa Gradskom upravom Grada Sarajevo, nadležnom za ova pitanja, gdje je potvrđeno da su po hitnom postupku angažovali firmu za čišćenje i uklanjanje grafita sa Latinske ćuprije kako bi se ovaj nacionalni spomenik vratio u prvobitno stanje.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina - Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.

Iz jednog kasnijeg dokumenta može se zaključiti kako se radilo o drvenom mostu, koji je ubrzo porušen i umjesto kojeg je sarajevski ajan Ali Ajni-Beg izgradio kamenu ćupriju.

Taj kameni most je 1791. odnijela velika poplava, nakon čega je 1798. godine, iz sredstava koje u dobrotvorne svrhe zavještao ugledni sarajevski trgovac Abdulah Briga, Latinska ćuprija izgrađena u svojoj današnjoj formi.

Ime je Latinska ćuprija dobila po Latinluku, mahali na lijevoj obali obali Miljacke, koju su naseljavali sarajevski katolici.

Od 1918. do 1993. godine Latinska ćuprija zvala se Principov most, po Gavrilu Principu, koji je svega nekoliko metara od ovog mosta izvršio atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Taj događaj, poznat kao Sarajevski atentat, vodi se kao povod za početak Prvog svjetskog rata.

Stari naziv – Latinska ćuprija – vraćen je 1992. godine. Oštećena tokom opsade, Latinska ćuprija je rekonstruisana 2003/2004. godine.

(Vijesti.ba)