Macronov susret s Putinom obnovio nade za mir u Ukrajini

Kremaljski čelnik nije popustio pritisak, više od 100.000 ruskih vojnika još je stacionirano blizu granice s Ukrajinom. No, pokazao se otvoren za dijalog.

- Danas postoje stvarni izgledi za diplomatsko rješenje - ocijenio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, nakon diplomatskog maratona francuskog predsjednika u Moskvi, Kijevu i Berlinu u ponedjeljak i u utorak.

Emmanuel Macron je ostvario svoj "cilj" omogućivši "napredak" kako bi se smanjio pritisak, ocijenila je u srijedu Elizejska palača, upozorivši da korist neće biti vidljiva odmah.

Kremlj je pak izvijestio o prvim "pozitivnim znacima" u vezi s rješavanjem sukoba između Kijeva i proruskih separatista na istoku Ukrajine.

Sučeljavajući se više od pet sati s Vladimirom Putinom u velebnim kremaljskim prostorijama, francuski predsjednik je govorio u ime Evrope.

Sve dotad Putin je ponajprije htio razgovarati s Joeom Bidenom. Kada su zapadne zemlje zauzele jedinstveno stajalište i zaprijetile Rusiji sveobuhvatnim gospodarskim sankcijama ako napadne Ukrajinu, priklonio se dijalogu s Evropljanima. Nakon Macrona i njemački kancelar Olaf Scholz dolazi 15. veljače u Moskvu.

No, nepovjerenje nekih saveznika i dalje je vidljivo, napose u istočnoj Evropi, gdje rusku prijetnju ocjenjuju stvarnom, a dijalog s Moskvom smatraju slabošću.

Predsjednik Macron, svjestan tog nepovjerenja, često se u zadnje vrijeme konzultirao s istočnoevropskim čelnicima, napose s poljskim kolegom Andrzejom Dudom.

- Sve to potvrđuje rašireno mišljenje u srednjoj, sjevernoj i istočnoj Evropi da Francuska i Njemačka nisu doista pouzdani saveznici kada je riječ o odvraćanju i o kažnjavanju ruskih neprijateljskih čina - ističe Jakub Janda, direktor European Values Center for Security Policy u Pragu.

O izjavama koje se pripisuju Emmanuelu Macronu o mogućoj "finlandizaciji" Ukrajine – tim se pojmom označava prisilna neutralnost Helsinkija nakon Rusko-finskog i tijekom Hladnog rata – puno se pisalo, premda je francuski predsjednik zanijekao da je upotrijebio taj izraz.

- Spominjanje finlandizacije Ukrajine uoči sastanka (s Putinom) kao mogućeg rješenja uznemirujući je znak spremnosti na kompromis o ukrajinskoj suverenosti - ocjenjuje Kristi Raik, ravnateljica Instituta za vanjsku politiku EFPI-Istok u Tallinnu.

Vladimir Putin traži jamstvo NATO-a da se neće širiti, napose na Ukrajinu – ali i na Finsku i Švedsku – i da će smanjiti svoju vojnu prisutnost u novim članicama koje graniče s Rusijom.

(Vijesti.ba / Nacional.hr)