Poslanici PSBiH traže isključenje Rusije iz PIC-a

Poslanica Saveza za bolju budućnost (SBB) Edita Đapo smatra da je samo zakazivanje sjednice dobra poruka izražavajući nadu da će danas biti usvojeni konkretni prijedlozi za narod Ukrajine jer bez obzira na to da li su oni u ratu ili u izbjeglištvu ovo su najteži dani u njihovim životima i očekuju pomoć kao što je i narod BiH očekivao devedesetih.

Podsjetila je da je BiH članica Ujedinjenih nacija i kao takva na velikom ispitu, ocjenjujući da BiH mora nedvosmisleno osuditi agresiju Rusije koja je nasrnula na teritorijalni integritet Ukrajine, ali istovremeno i godinama nasrće na BiH sprečavajući njen napredak.

Pozvala je danas Predstavnički dom da uputi zahtjev svim čalnicama PIC-a da hitno suspendiraju Rusiju iz tog tijela kako bi se zaustavile sistemske opstrukcije Dejonskog mirovnog sporazuma, jer "kako će zemlja koja je počinila agresiju brinuti o miru u BiH".

- To dugujemo cijelom čovječanstvu da se zaustave oni koji destabiliziraju regiju. Pasivnosti i strepljenju danas nema mjesta - zaključila.

Njeno izlaganje i prijedlog podržao je poslanik Naše stranke Predrag Kojović naglašavajući da je od iznimne važnosti da 55 zemalja osnivača PIC-a razmotri učešće Rusije u tom tijelu, "budući da je to agresorska zemlja koja je nasrnula na priznatu UN državu, a koja treba u BiH da provodi mir".

Njihovi planovi za osvajanje Ukrajine nisu se do sada ostvarili, kaže Kojović, zbog odlučnosti predsjednika Ukrajine Volodomira Zelenskog, odlučnog lidera kako ga je nazvao, a sada je vrijeme da odgovornost preuzme svijet i Evropa.

- Geopolitički svijet koji je postojao kada smo održali posljednju sjednicu ovog Doma više ne postoji, principi koji su na geopolitičkom planu vrijedili prije dvije sedmice više ne važe. Nema neutralnosti u ovoj situaciju jer predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi metode koje se zovu zločini protiv čovječnosti - podvukao je Kojović.

Sada je samo pitanje, kaže, da li ste na strani 141 države svijeta ili ste na strani Putina i u kojem pravcu treba voditi BiH, u pravcu mira, sigurnosti i napretka ili u politički i vojni barbarizam Putina.

Pozvao je Dom da danas formira radno tijelo sastavljeno od svih klubova poslanika koje će usaglasiti tri zakona i to o sukobu interesa, o javnim nabavkama i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) jer su to ključni zahtjevi Evropske unije za dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU Bosni i Hercegovine.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović podsjeća da BiH ne zauzima danas stav u odnosu na ponašanje Rusije jer je BiH to ranije učinila još 2014. godine kada je Rusija ankesirala suvereni dio Ukrajine - Krim.

Kaže da su na osnovu te odluke međunarodne misije BiH učestvovale u radu međunarodnih tijela, a BiH pozicionirali već sada na pravu stranu historije, zbog čega je važno da BiH sada bude pri ruci onima kojima je to potrebno.

Napominje da postoji lista potreba koje je Ukrajina iskazala prema svim zemljama svijeta, a iako BiH nema velike mogućnosti potrebno je angažirati i organizirati te uputiti pomoć Ukrajini, a i olakšati boravak Ukrajinaca u BiH jer već su evidentirani takvi zahtjevi

Današnjoj sjednici ne prisustvuju poslanici iz Republike Srpske jer su mišljenja da je sjednica sazvana kako bi se produbila kriza u Bosni i Hercegovini.

Zastupnici u Predstavničkom domu se nadaju da Kijev neće proći kao Sarajevo ili Srebrenica

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je na današnjoj hitnoj sjednici Doma da je ovo što radi Rusija ničim izazvan čin agresije na Ukrajinu.

Hitna sjednica sazvana je kako bi se raspravljao o postupanju bh. institucija o pitanju agresije Ruske Federacije na Ukrajinu te razmatrano poduzimanje konkretnih mjera s ciljem pružanja pomoći Ukrajini i njenim građanima.

Zvizdić je naglasio da je to ocjena gotovo cijele planete, ali podsjeća da to nije prvi nego drugi put da se dešava napad na međunarodno priznatu državu u Evropi, jer se prvi takav dogodio u BiH devedesetih kada je počinjena agresija na BiH.

Izrazio je nadu da ovaj put Kijev neće biti izložen dugogodišnjoj opsadi, ubijanju civila i djece, a od odgovora međunarodne zajednice zavisit će da li će gradovi Ukrajine proći kao brojni u BiH devedesetih.

Kaže da je Zapad danas angažiraniji, nije uveden embargo na oružje, a Ukrajina ima podršku cijelog demokratskog svijeta i na toj ispravnoj strani historije mora ostati i BiH te ne smije biti kalkulacije između dobra i zla budući da nema neutralnosti između civilizacije i barbarstva.

Izrazio je žaljenje što su se neki bh. političari svrstali na stranu Rusije, Bjelorusije, Eritreje, Sjeverne Koreje i Sirije, napominjući da će historija zapisati one koji su pokušali srušiti međunarodni poredak civilizacijskih vrijednosti.

- Međunarodni poredak danas počiva na dva načela i to na načelu nepovredivosti granica i načelu poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država i to svi moraju poštovati ili riskiraju da budu izopčeni iz svih institucija i oblika saradnje u savremenom demokratskom poretku - podvukao je Zvizdić.

Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Adil Osmanović uime Kluba SDA pozdravio je sazivanje hitne sjednice i izrazio nadu da Kijev neće doživjeti što se dogodilo Sarajevu koje je bilo u višegodišnjoj opsadi, a posebno je izrazio nadu da se neće ponoviti Srebrenica.

Pozvao je na usvajanje rezolucije o osudi agresije na Ukrajinu koju je predložio Domu uime Kluba SDA, a u kojoj se, između ostaloga, upozorava da su granice međunarodno priznatih zemalja nepovredive.

Poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić također je predložio nekoliko zaključaka koji se odnose na pozive svim nivoima vlasti da donesu odluke kako bi se osigurala sredstva i poslala humanitarna pomoć stanovništvu Ukrajine.

Ruska Federacija počela je 24. februara 2022. godine oružanu agresiju protiv Ukrajine, suverene države članice Ujedinjenih nacija te je u posljednjih nekoliko dana zauzela određena područja Ukrajine što je rezultiralo značajnim ljudskim žrtvama, uključujući civilno stanovništvo.


(Vijesti.ba / FENA)