Lažni nalog Zelenskog imao 20.000 pratilaca na Telegramu

Poruka nije bila autentična, a pravi profil Zelenskog je ubrzo demantirao tu tvrdnju na svom službenom Telegram kanalu, ali incident je ukazao na veliki problem: dezinformacije se šire brzo i bez provjera na ovoj aplikaciji koja radi pod snažnom enkripcijom, piše AFP.

Lažni nalog Zelenskog dosegao je brojku od 20.000 pratilaca na Telegramu prije nego je ugašen, što je bila mjera za koju stručnjaci kažu da se jako rijetko događa na ovoj platformi.

Za Oleksandru Cehanovsku, šeficu analitičke grupe za hibridno ratovanje u ukrajinskom kriznom medijskom centru sa sjedištem u Kijevu, efekti su i neposredni i dalekosežni.

- Za Telegram je društvena odgovornost oduvijek bila problem, zbog čega je aplikacija i bila toliko popularna, čak i prije nego je izbio rat u Ukrajini, među ekstremistima na krajnjoj desnici i teroristima iz cijelog svijeta - rekla je za AFP govoreći iz svog skloništa izvan ukrajinske prijestolnice.

Telegram se može pohvaliti da trenutno ima 500 miliona korisnika, koji informacije dijele pojedinačno i u grupama u relativnoj sigurnosti.

Ali korištenje Telegrama kao jednosmjernog kanala za emitiranje sadržaja, koji ljudi mogu pratiti ali ne i komentirati na taj sadržaj, znači da informacije sa neautentičnih naloga mogu lako doći do velikog broja ljudi i ciljanih skupina i kategorija u društvu.

Lažne vijesti se često šire putem javnih grupa ili chatova, s potencijalno fatalnim posljedicama.

- Neko se predstavi kao ukrajinski državljanin, samo se pridruži razgovoru i počne širiti dezinformacije, ili prikupljati podatke, poput lokacije skloništa - objasnila je Cehanovska napominjući kako su lažne poruke pozivale Ukrajince da isključe svoje telefone u određeno doba noći, navodeći kao razlog cyber sigurnost.

Takva uputstva bi zapravo mogla ugroziti ljude - građani primaju upozorenja o zračnim napadima putem upozorenja na pametnim telefonima.

Osim toga, Telegramove postavke ograničavaju mogućnost usporavanja širenja lažnih informacija: nedostatak centralnog javnog feeda i činjenica da se opcija komentara lako blokira na kanalima, smanjuju prostor za reakciju javnosti.

Iako su neki kanali uklonjeni, analitičari smatraju da je proces administriranja ove platforme netransparentan i nedovoljan.

Emerson Brooking, stručnjak za dezinformacije u Laboratoriji za digitalna forenzička istraživanja Atlantic Councila, rekao je da možda u periodu moderiranja sadržaja kao što je to bilo 2014. ili 2015. godine, Telegramu je sve to možda i moglo proći, ali je to danas u izrazitoj suprotnosti s onim kako druge kompanije društvenih medija danas administriraju svoj sadržaj.

WhatsApp, rivalska platforma za razmjenu poruka, uvela je neke mjere za suzbijanje dezinformacija kada je Covid-19 prvi put zahvatio svijet.

Na primjer, WhatsApp je ograničio broj koliko puta korisnik može nešto proslijediti drugima i razvio automatizirane sisteme koji otkrivaju i označavaju neprihvatljiv sadržaj.

Za razliku od divova iz Silicijumske doline kao što su Facebook i Twitter, koji vode veoma javne programe protiv dezinformacija, Brooking je naveo da je Telegram nevjerovatno slab ili odsutan kada se radi o politici moderiranja sadržaja.

Također, za razliku od Facebooka, Googlea i Twittera, osnivač Telegrama Pavel Durov vodi svoju kompaniju u relativnoj tajnosti iz Dubaija.

Međutim, 27. februara je sa svog naloga na ruskom jeziku priznao da ,,kanali na Telegramu sve više postaju izvor neprovjerenih informacija vezanih za događaje u Ukrajini".

Rekao je da, budući da njegova platforma nema kapacitet za provjeru svih kanala, može ograničiti neke u Rusiji i Ukrajini ,,za vrijeme trajanja sukoba", ali je zatim samo nekoliko sati kasnije potpuno promijenio svoju priču nakon što su se mnogi korisnici žalili da je za njih ,,Telegram ključan izvor informacija."

- Kao što je primijetio naš izvršni direktor, velika količina informacija koje se dijele na kanalima otežava provjeru, pa je važno da korisnici još jednom provjere ono što čitaju - rekla je za AFP glasnogovornica Telegrama Remi Vaughn kada su je pitali o svom stavu o širenju dezinformacija.

Ali Cehanovska iz ukrajinskog kriznog medijskog centra ističe da su komunikacije često u prekidu u zonama koje su najviše pogođene ratom, što svaku vrstu dodatnih i unakrsnih provjera čini luksuzom koji si mnogi ne mogu priuštiti.

(Vijesti.ba / FENA)