Skup, koji se održava u prostorijama INTERA Tehnološkog parka, u saradnji s domaćinom organizuje Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a stavlja fokus na iznimno aktuelnu temu na globalnom nivou, ističući pozitivne primjere iz BiH, te otvara prostor za sagledavanje aktuelnih kretanja i procesa u oblasti umjetne inteligencije na domaćem i međunarodnom planu.
Ostvarivanje vrijednih kontakata
Pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković u razgovoru za Vijesti.ba kaže kako je ovaj događaj posvećen fenomenu umjetne inteligencije koji je možda široj javnosti nepoznat, ali nije nov.
U dva dana bit će izložena 23 rada, te su očekivanja da će ova naučno-stručna konferencija dati doprinos povezivanju akademske zajednice s realnim sektorom u Bosni i Hercegovini, ali i ostvarivanju vrijednih kontakata i saradnje s istraživačima i gospodarstvenicima iz inozemstva.
Uz autore i koautore prijavljenih radova, konferenciji, između ostalog, prisustvuju i učenici mostarskih srednjih škola te studenti tehničkog i informatičkog usmjerenja. Za sve one koji ne budu mogli prisustvovati, omogućit će se online učešće, odnosno praćenje konferencije putem Zoom platforme.
Branković ističe da se više od pola stoljeća u međunarodnim okvirima istražuje i primjenjuje umjetna inteligencija koja se, kako navodi, smatra ključnom za digitalnu transformaciju društva, te je postala prioritet EU, pri čemu se naglašava potreba za razvijanjem pouzdanih rješenja koja će služiti općem dobru.
- Na tom tragu možemo govoriti i o zaštiti stanovništva od mogućih zloupotreba umjetne inteligencije, uz potrebu razvijanja zakonodavstva i sistema koji će, u isto vrijeme, poticati inovacije, ali i očuvati sigurnost i zaštitu ljudskih prava.
Činjenica jeste da zbog primjene umjetne inteligencije može doći do ukidanja određenih radnih mjesta, ali, isto tako, i otvaranja novih, koja uključuju poznavanje sofisticiranih tehnologija.
Za ovu zemlju je dobro da mi također imamo istraživače koji se dugo bave ovim pitanjima i da je već u drugoj polovini 90-ih godina na našim fakultetima, pogotovo na elektrotehničkim, a nakon toga i informatičkim, počelo određeno obrazovanje vezano za ova pitanja - govori Branković.
Puno više ulagati u nauku
Navodi kako je to potrebno ubrzati na neki način jer imamo taj kadar, kao i mlađe ljude koji su u međunarodnim krugovima prepoznatljivi kao dobri istraživači i mogu puno doprinijeti razvoju i istraživanju različitih segmenata umjetne inteligencije.
Međutim, naglašava, država će morati puno više ulagati u nauku i u ovo područje koje je brzo rastuće u svijetu, te stoga moramo pratiti korak.
- Imamo potencijal, imamo kadar, ali taj kadar ne može raditi bez odgovarajućih ulaganja, opreme i mogućnosti da primijene te rezultate u gospodarstvu. Jer, ako dobijemo rezultate a oni budu tek tako urađeni i objavljeni kao neki naučni rad, mi nećemo imati mnogo od toga kao država, društvo i gospodarstvo generalno - poručuje Branković.
Naglašava i da se u Bosni i Hercegovini do sada nije posvećivalo dovoljno pažnje ovom rastućem tehnološkom sektoru, premda su potencijali takvih tehnologija, kao i direktna mogućnost njihove primjene unutar poslovnih procesa bosanskohercegovačkih gospodarskih subjekata izuzetno veliki.
- Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke u ovoj godini planira budžetska sredstva za nauku i istraživanje izdvojiti za sufinansiranje naučno-istraživačkih projekata, bilateralnu naučno-tehnološku saradnju i podršku razvoju naučnog kadra, u svim naučnim oblastima, pa tako i u području umjetne inteligencije.
FBiH nesumnjivo ima kvalitetnih stručnjaka i istraživača, zaposlenih na univerzitetima, institutima i tehnološkim centrima, ali kojima treba omogućiti značajna sredstva za implementaciju projekata i novih tehnologija - govori Branković.
Prema njegovim riječima, progres jedne zemlje počiva na stručnjacima, a upravo će se oni okupiti na ovom skupu u Mostaru.
- Vjerujemo da će ovaj skup rezultirati veoma kvalitetnim naučnim i stručnim izlaganjima te novim i potpunijim osvrtom na brojna pitanja koja se tiču umjetne inteligencije, koja postaje najzanimljivije područje razvoja - zaključuje Branković.
Uvodna izlaganja i prezentacije
Inače, konferencija je danas započela svečanim otvaranjem i uvodnim izlaganjima tokom kojih je Zlatan Ajanović prezentirao viziju Bosne i Hercegovine u doba umjetne inteligencije, osvrćući se na globalne trendove, mogućnosti i realistične ciljeve, dok je Vedad Sabljić govorio o karakteristikama, izazovima i prilikama u primjeni umjetne inteligencije.
U uvodnim izlaganjima učesnici su imali priliku upoznati se s BH Tech Lab platformom kroz prezentaciju Harisa Lučkina te video menadžment sistemom NSoft Vision kroz predavanje Harisa Karagića i Martine Sesar.
Također je upriličena prezentacija o primjeni umjetne inteligencije u tehnici, medicini i tehnološkom razvoju s naglaskom na praktične primjere korištenja umjetne inteligencije za razvoj pametne natkoljenične proteze i pneumatske rukavice za rehabilitaciju, unapređenje sistema za prijevoz putnika, otkrivanje funkcionalne hrane, stvaranje pametne mreže i drugih inovativnih rješenja.
Predavači su se osvrnuli i na pravni aspekt primjene umjetne inteligencije u području moderne medicine i poreznog sistema, te na pravnu regulaciju u EU.
Sutrašnji program bit će fokusiran na umjetnu inteligenciju u obrazovanju i javnom prostoru s naglaskom na potrebe reforme obrazovanja te izazove s kojima se susreću srednje škole i visokoobrazovne institucije.
Program konferencije poslužit će kao izvrsna prilika za analizu postojećeg stanja te identificiranje potreba različitih sektora u pogledu primjene modernih tehnologija, a kroz networking događaje omogućit će se i dodatno upoznavanje i ostvarivanje kontakata koji će u budućnosti zasigurno rezultirati novitetima u ovom području.
(Vijesti.ba)