Uskoro svoja vrata otvara još jedna obnovljena džamija

Kulminacija je to radova koji su vršeni na džamiji i haremu džamije duže od godinu dana.

Imam džamije Ahmet-ef. Osmanović izjavio je da je Sviračka džamija zadužbina porodice Gradaščević te da se u vakufnamama Osman-kapetana spominje mesdžid u čijoj se blizini nalazila medresa, koja je ugašena 1947. godine.

– Džamija je prošla nekoliko obnova. Prva je bila nekih 30-ak godina nakon gradnje, kasnije su je, 1875. godine, obnovili stanovnici ove mahale, i to je upisano na tarihu koji stoji na vratima džamije. Sljedeća obnova bila je 1936. godine, zatim 1980., kada je došlo do nakrivljenja munare. Sadašnja obnova je peta u njenoj historiji – pojasnio je Osmanović.

Istakao je značaj te obnove, u kojoj je rađen i unutrašnji i vanjski dio te harem.

– Mi smo ušli s nijetom djelimične obnove, ali evo, s Božijom pomoći, obnovili smo cijeli kompleks. Dok je trajala obnova, od 15. januara 2024. godine, vjerske aktivnosti nisu bile stopirane – napominje Osmanović.

Naglasio je kako su namaz obavljali "u zraku", jer se ispod njih kopao temelj džamije, radi obnove poda.

Ahmet Osmanović je u džematu Svirac naslijedio Safet-ef. Brkića, koji je u službi džematlija proveo 43 godine.

– On je meni u amanet ostavio džemat koji prednjači u aktivnostima na ovom području. Naš mekteb je jedan od najmnogobrojnijih, brojimo oko 120 učenika. Pored mekteba, imamo i Kurs sufare i Kur'ana za odrasle. Nedavno smo imali promociju svršenika tog kursa, deset polaznika je uspješno završilo Kurs učenja Kur'ana – kaže Osmanović.

Džamija Svirac posljednji put je obnovljena prije pedesetak godina. U rekonstrukciju se ušlo zbog propadanja poda džamija.

Tada su, kako je ispričao predsjednik Džematskog odbora Jakub Džinić, vidjeli da su temelji džamije, kao i munare, bili u lošem stanju.

– Svoj problem iznijeli smo bivšem premijeru Fadilu Novaliću, koji je putem Vlade FBiH obezbijedio inicijalna sredstva u iznosu od 100.000 KM. Mi smo mislili da će to biti dovoljno za inicijalne radove, ali trebalo je dosta više – pojašnjava Džinić.

Pristupilo je se iskopavanju temelja, njihovom učvršćavanju, ali su naišli na problem zemlje koju su vrijedni radnici ručno kopali kroz jedno okno.

– Stvarno sam bio u strahu, pogotovo kad smo vidjeli ove zidine koje su bile popucale, kad se pomjerio pod i prokopan donji dio, jednostavno je džamija visila na par ćoškova, ništa je nije držalo. Još gore je bilo kad smo došli do situacije da utvrdimo stanje munare, tada smo bili u panici jer je munara praktično visila u zraku. Munaru je držala samo veza s džamijom, to je način kako je građena i to je doprinijelo da ona ostane – kazao je Džinić.

Dodao je da je iskopima ispod džamije nastao prostor koji će, ako Bog da, služiti svojoj svrsi.

– Trenutno se razgovara o tome da ovo bude mjesto muzeja sjeveroistočne Bosne – pojasnio je Džinić.

– S jedne strane kule Gradaščevića bit će Sviračka i, ako Bog da, kada se završi i kapetanova džamija Husejnija. Bit će dvije prelijepe džamije koje će služiti vjernicima u godinama koje dolaze – kazao efendija Osmanović.

(Vijesti.ba / Fena)