U Briselu posebni samit EU posvećen Ukrajini i posljedicama ruske agresije

Čelnici država članica Evropske unije okupit će se u ponedjeljak i utorak u Briselu na posebnom samitu posvećenom Ukrajini i posljedicama po Evropu ruske agresije na tu zemlju.

Obratit će se i Zelenski

Na početku sastanka na vrhu, čelnicima država EU obratit će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski putem videoveze.

Ruska agresija na Ukrajinu dovela je u pitanje sigurnost opskrbe hranom, izazvala veliko povećanje cijena energije i do kraja ogolila dosadašnju politiku oslanjanja na jeftine ruske energente, naftu i plin.

Evropska unija je do sada uvela pet paketa sankcija protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu, ali je zapelo na šestom, koji predviđa embargo na rusku naftu.

Glavna prepreka je Mađarska, koja traži izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte ili veliku finansijsku kompenzaciju za svoj pristanak na šesti paket sankcija.

Mađarska je time nagrizla evropsko jedinstvo, koje se smatra jednim od temeljnih pretpostavki za uspješno suprotstavljanje agresivnoj politici ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Jedna od ideja koje se razmatraju jeste razdvajanje uvoza nafte koja u Evropu dolazi naftovodom Družba i nafte koja se doprema brodovima, tako što bi se dopustila mogućnost za zemlje bez izlaza na more da mogu još neko vrijeme dobavljati naftu preko naftovoda.

No, još uvijek nema konsenzusa na pomolu. Na posljednjem sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u petak nije bilo dogovora, a novi sastanak anbasadora održat će se u nedjelju kako bi još jednom prije samita pokušali dogovoriti nekakav kompromis.

Orbanovo pismo

Mađarski premijer Viktor Orban uputio je pismo predsjedniku Evropskog vijeća u kojem potvrđuje da neće dati pristanak na šesti paket sankcija prije nego što se nađe rješenje za njegove zahtjeve i da nema smisla da se o tome uopće raspravlja na samitu.

"Uvjeren sam da bi rasprava o paketu sankcija na nivou čelnika država bila kontraproduktivna bez konsenzusa", kaže se pismu Viktora Orbana, koji očito trguje i nastoji za svoj pristanak dobiti što veću cijenu.

Mađarski zahtjevi za kompenzaciju u početku su bili teški nekoliko stotina miliona eura da bi se popeli na preko sedam milijardi, upravo onoliko koliko može dobiti iz evropskog instrumenta za obnovu NextGenerationEU, ali ta sredstva još nisu odobrena zbog problema s vladavinom prava i poštivanjem demokratskih standarda.

EU se nastoji osloboditi ovisnosti o ruskim energentima većom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, štednjom i diversifikacijom dobavnih pravaca.

Evropska komisija je 18. maja predstavila plan "REPowerEU", svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.

U normalnim okolnostima, 75 posto ukrajinske proizvodnje žitarica ide u izvoz, što predstavlja petinu ukupnih ukrajinskih izvoznih prihoda. Prije ruske invazije, 90 posto izvoza žitarica i uljarica išlo je preko ukrajinskih crnomorskih luka. Trećina ukrajinskog izvoza ide u Afriku, koja bi zbog toga mogla iskusiti glad.

"Trake solidarnosti"

Goleme količine žita trebalo bi kopnenim putem dovesti u EU, a zatim bi iz morskih luka mogle biti prebačene u Afriku.

Evropska komisija je prije desetak dana predstavila akcijski plan koji predviđa uspostavu prometnih "traka solidarnosti" kako bi se omogućilo dopremanje kopnenim putem žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine do luka u EU, odakle bi se mogli dalje izvoziti.

"U tom pogledu, Evropsko vijeće poziva države članice da ubrzaju rad na 'trakama solidarnosti', koje je predložila Komisija kako bi se olakšao izvoz iz Ukrajine različitim kopnenim rutama do Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora", kaže se u nacrtu zaključaka.

Čelnici će razgovarati i o pitanjima sigurnosti i odbrane.

"Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do velike promjene u strateškom okruženju Evropske unije i ukazala na potrebu za jačom i sposobnijom Unijom u području sigurnosti i obrane", kaže se u nacrtu zaključaka.

EU je u martu usvojio Strateški kompas, viziju odbrambenog razvoja Unije. To je dokument koji bi trebao donijeti jasne političke i strateške smjernice o pristupu EU sigurnosti i odbrani tokom sljedećih pet do deset godina.


(Vijesti.ba / Jutarnji.hr)