Odazivu bi mogla naštetiti ogorčenost birača zastojem, ali sve veća potpora ultranacionalističkom bloku Vjerskog cionizma i kontroverznom sučelniku Itamaru Ben-Gviru potaknula je utrku.
Izraelskom premijeru s najduljim mandatom, Netanyahuu sudi se zbog optužbi za korupciju, koje on niječe. Još uvijek se očekuje da će njegova desničarska stranka Likud završiti kao najveća u parlamentu.
Međutim, konačne ankete javnog mnijenja objavljene prošli tjedan pokazale su da mu još uvijek nedostaje 61 mjesto potrebno za većinu u Knessetu od 120 mjesta, otvarajući izglede za tjedne koalicijske svađe i moguće nove izbore.
Sigurnost i porast cijena izazivaju najveću zabrinutost birača u kampanji koju je pokrenula odluka odlazećeg centrističkog premijera Yaira Lapida da traži prijevremene izbore nakon nesuglasica u njegovoj vladajućoj koaliciji.
Međutim, politički sporovi zasjenjeni su prejakom osobnošću Netanyahua, čije su pravne bitke potaknule zastoj koji blokira izraelski politički sustav otkako je 2019. optužen za podmićivanje, prijevaru i zlouporabu povjerenja.
Nakon ponovljenih krugova izbora u kojima nije uspio dobiti stabilnu većinu, sada ovisi o Vjerskom cionizmu, nekoć marginalnoj skupini koja će postati treća najveća stranka.
Uspon Ben-Gvira i njegova kolege krajnje desnog čelnika Bezalela Smotricha nagrizao je tradicionalnu potporu Likudu koji je dugo bio vjeran Netanyahuovu imidžu jastreba.
Ben-Gvir - bivši član Kacha, skupine na izraelskim i američkim terorističkim listama, čiji dosje uključuje osudu iz 2007. za rasističko poticanje protiv Arapa - u nedjelju je objavio da želi biti ministar policije.
Netanyahu je izraelskom vojnom radiju rekao da "ne bi isključio" takvo imenovanje, ali iako je Ben-Gvir ublažio neka ranija stajališta, izgledi da se pridruži vladi riskiraju uzbunjivanje saveznika kao što je Washington.
Lapid, koji će ostati na dužnosti u slučaju zastoja, vodio je kampanju na temelju koalicije formirane nakon prošlih izbora u kojoj su se miješale desničarska, centristička i, prvi put, arapska stranka.
Osim snažnog gospodarskog rasta, on ukazuje na diplomatski napredak s Libanonom i Turskom i relativno suzdržanu rundu borbi s palestinskim militantima u Gazi.
(Vijesti.ba / Hina)