Radman i Konaković o zajedničkoj sjednici, saradnji, izbornoj reformi

Cilj posjete je učvršćivanje i sveobuhvatno unapređenje odnosa BiH i Hrvatske.

Konaković će se danas sastati i sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem i sa predsjednikom RH Zoranom Milanovićem.

Između ostalog razgovaralo se i o južnoj interkonekciji i Izbornom zakonu BiH.

"Prije Zagreba prva službena posjeta je bila Briselu. Željeli smo na simboličan način pokazati šta su prioriteti naših vanjskih politika. BiH je zemlja koja ima euroatlantske ambicije. Imamo momentum dobijanjem kandidatskog statusa koji nije posljedica naše dobre političke priče nego šire geopolitičke priče", kazao je Konaković i dodao da euroatlantski put nema alternativu.

"Doček tri u hijerarhiji najviša zvaničnika Hrvatske znači da je ova naša priča dobro došla i da imamo ispružene ruke i dolazimo ispruženih ruku iz BiH da u ovoj regiji smirujemo političke tenzije i otvaramo perspektive za ozbiljne ekonomske procese", rekao je Konaković.

Naglasio je da su razgovarali o južnoj interkonekciji, jadransko-jonskoj autocesti, aerodromu u Trebinju i Izbornom zakonu BiH.

"Plan je da se zajednička sjednica Vijeća ministara i Vlade Hrvatske održi u šestom mjesecu", kazao je Konaković.

Dodao je da pokušava politikom kompromisa pokrenuti stvari s mrtve tačke.

"Nama je lakše jer statistike koje gledamo svaki dan tjeraju nas na politiku kompromisa", smatra Konaković.

Istakao je da je tema izbornog zakona vrlo važna i za hrvatske vlasti i za BiH.

"One su dio programa ove nove koalicije. Imaju nekoliko aspekata. ja nisam prvi koji je govorio u svjetlu činjenice da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva. Prije mene su to govorili i Silajdžić i Bakir Izetbegović, Radončić i reis Kavazović. Interesantno je da je moj stav izazvao puno polemike u javnosti i danas će vjerovatno. Nama nešto posebno te kontroverze ne smetaju", kazao je Konaković.

Dodao je da ako ne pripadate etničkim skupinama nemate pravo da budete član Predsjedništva i to je diskriminacijski zakon koji treba mijenjati.

“Želimo BiH vratiti na poziciju koja joj prirodno pripada da bude most između Istoka i Zapada. Nažalost, bila je poprište sukoba i mo to želimo promijeniti”, rekao je Konaković.

Govorio je i o presuda Evropskog suda za ljudska prava i ponovio svoj raniji stav da je potrebno pomiriti etničko i građansko.

"Potrebno je cjelovito rješenje kako bismo riješili i pitanje etničke zastupljenosti na pravi način, ali i pitanje rješavanja tog diskriminacijskog procesa koji velikom ljudi uopšte ne dozvoljava kandidiranje."

Na pitanje o mogućim rješenjima Izbornog zakona rekao je da danas nisu razgovarali o potencijalnim rješenjima.

"Danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to da sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkog sjednici. Neka koja su kompleksnija neće biti ni do tad spremna. U sporazumu koalicionom koji smo zajedno potpisali stoji rok od šest mjeseci od formiranja svih nivoa vlasti na svim nivoima. Što znači da ćemo od imenovanja federalne Vlade imati rok od šest mjeseci da pristupimo pregovorima oko izmjena Izbornog zakona i djelimičnih izmjena Ustava", rekao je Konaković.

Govoreći o južnoj interkonekciji rekao je da je ona prilika za našu zemlju te da on zagovara da BiH bude mjesto susreta Istoka i Zapada.

"Da budemo i mjesto gdje se energetski sektor susreće i obezbjeđuje nam potpunu neovisnost o bilo kome i čini nas potencijalno prostorom koji od toga jako puno zarađuje. Južna interkonekcija jeste jedan od prioriteta i radićemo sve da se ona desi", rekao je Konaković.

“Zadovoljstvo je što sam domaćin MVP BiH Elmedinu Konakoviću. Zadovoljni smo što je Hrvatska izabrana kao zemlja za prvi zvanični posjet. U novom Vijeću ministara BiH vidimo proevropskog partnera s kojim možemo jačati saradnju. BiH i Hrvatska su usmjerene jedna na drugu, imamo najdužu granicu. Jačanjem gospodarske saradnje, prometne i energetske, izravno koristi našim državama i građanima. Ministri Konakoviću sam čestitao na statusu kandidata BiH u EU. Hrvatska se zalagala za kandidacijski status BiH. Svakako, to je izgledno i da će biti poticaj novom Vijeću ministara na reformskom putu. Mi ćemo se snažno nastavljati zalagati i bit ćemo značajan partner s obzirom na naše iskustvo i ponudili smo to znanje. Ta se pomoć sastoji i preko bilateralne saradnje“, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da je robna razmjena na zavidnom novu kada su u pitanju dvije države, dodajući da postoje dodatni potencijali za dodatnu saradnju kao korištenje EU fondova.

“Predsjednik Vlade Hrvatske najavio je zajedničku sjednicu obje vlade u šestom mjesecu i to predstavlja najviši oblik suradnje dvaju država”, rekao je Grlić Radman.


(Vijesti.ba)