Turčalo za Vijesti: Plin iz Azerbejdžana je opcija za BiH, moramo nuditi projekte

Sa plinskog polja Šah Deniz, šest naftnih kompanija izvlači plin s dubine od 600 metara odakle ide u cijevi koje se protežu do Gruzije. Odatle idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak zatim ulazi u Italiju dok se razmatra gradnja drugog koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo ha Vijesti.ba kaže da Bosna i Hercegovina u pogledu diverzifikacije izvora, pa i ruta snabdjevanja ne može samostalno mijenjati postojeće stanje, već samo nastojati kroz zajedničko lobiranje sa nekim od zemalja regije raditi na tome da postane energetski neovisnija o jednom izvoru snabdjevanja, a to je u ovom slučaju Rusija.

- Za Bosnu i Hercegovinu snabdjevanje plinom iz Azerbejdžana je opcija u slučaju da dođe do izgradnje Jadransko-Jonskog plinovoda (IAP). Preko IAP-a, tržišta južnog dijela Bosne i Hercegovine bila bi povezana s Južnim plinskim koridorom, kaže Turčalo i dodaje:

- Zapadnobalkanski investicijski okvir (WBIF) je 2014. godine financirao studiju izvodljivosti koja je pokazala da bi 540 km plinovoda koštalo 618 miliona EUR. Još uvijek nije jasno iz kojeg bi izvora došlo financiranje, niti kada bi se mogla očekivati konačna investicijska odluka. Glavni problem predstavlja činjenica da Albanija i Crna Gora nemaju plinsko tržište, dok su ona u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji premala.

Dekan FPN navodi da su upravo tri od navedene četiri države najveći zagovornici projekta.

- Albanija bi željela obnoviti gasifikaciju. Crna Gora teži da započne s gasifikacijom, dok bi Bosna i Hercegovina mogla ublažiti trenutne ekonomske i geopolitičke posljedice činjenice da ima samo jedan izvor snabdijevanja, a to je Rusija. Govorilo se o tome da bi azerski SOCAR bio zainteresiran za cjelokupan projekat, ali se nije maklo dalje od riječi. Imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu skoro da smo opet izgubili momentum jer prethodnih godinu dana nismo uspjeli katalizirati interes za projekte koji nam umanjuju ovisnost o ruskom gasu i time jačaju našu energetsku sigurnost, kaže Turčalo.

BiH je bez sumnje od velikog interesa za Azerbejdžan, što je i potvrđeno tokom posjete predsjednika Alijeva, no da bi se stvari pokrenule bh. strana morati uraditi konkretne investicijske projekte.

- O ulaganjima Azerbejdžana bi više mogli reći stručnjaci iz oblasti ekonomije. Ono što je definitvna boljka u našim bilateralnim ekonomskim odnosima sa većinom zemalja, pa i našim djelovanjem u multilateralnim okvirima, jeste da nismo dovoljno konkretni jer ne nudimo projekta, a posebno ne održive projekte ili one koji su dovoljno profitabilni da bi privukli aktera koji ulaže. Svjesni smo da je energetika i transport polje u kojem Azerbedžan vidi mogućnost da se pozicionira u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji, i a mi u obje oblasti imamo itekako potrebu za razvoj, kaže Turčalo za Vijesti.ba.


(Vijesti.ba)