Netanyahuova koalicija suočena s budžetskim testom u jeku problema

Poslanici moraju odobriti dvogodišnji budžetski paket za 2023-24. do kraja maja kako bi izbjegli sazivanje izbora. Sa 64 od 120 mjesta u parlamentu, Netanyahuova koalicija izgleda da je na putu da to izglasa.

Ekonomisti, međutim, tvrde da bi planovi potrošnje mogli poremetiti vladine fiskalne ciljeve, dok čak i ministarstvo finansija tvrdi da bi to moglo usporiti rast.

Izraelci se već bore s rastućim troškovima života, dok je privreda pogođena vladinom trenutno obustavljenom revizijom sudstva koja je pokrenula političku krizu, odbacila investicije i smanjila izglede za rast.

Tri ekonomista kažu da bi vladin deficit od jedan posto bruto domaćeg proizvoda u 2023. i 0,8 posto u 2024. godini mogao da se udvostruči ili utrostruči, što bi moglo povećati izdavanje obveznica.

- Projekcije su bile previše optimistične - kazao je Victor Bahar, glavni ekonomista Banke Hapoalim, za Reuters.

Zvaničnik u Netanyahuovom uredu umanjio je zabrinutost, rekavši:"Premijer skupa s ministrom finansija namjerava donijeti odgovoran budžet u narednim sedmicama koji će služiti svim Izraelcima. Budžet će poboljšati stabilnost i rast".

Pod pritiscima mjesecima nezapamćenih uličnih protesta, neodobravanja Zapada i pada podrške u anketama, vlada je izdvojila 13,7 milijardi šekela (3,8 milijardi dolara) za "koalicione fondove - novac za finansiranje političkih dogovora s ultraortodoksnim jevrejskim i pronaseljeničkim strankama od kojih ovisi Netanyahuova koalicija".

Sredstva uključuju dodavanje stotina miliona šekela na stipendije i školovanje za ultraortodoksnu zajednicu, što ograničava učenje nereligijskih predmeta poput matematike i engleskog jezika, dok se muškarci fokusiraju na Sveto pismo i žive od beneficija.

Ultraortodoksni Jevreji, ili haredimi, čine samo 13 posto izraelskog stanovništva, ali oni su sektor koji se brzo razvija, čiji su brojni pripadnici - oko polovine - bez posla. Mnogi se odlučuju da ne rade, dok oni koji traže posao često su loše pripremljeni za zapošljavanje.

Odjel za budžet ministarstva finansija, u neuobičajenoj analizi u četvrtak, saopćio je da će vlada poništiti ekonomske podsticaje kako bi ohrabrila haredime da uđe u radnu snagu povećanjem ulaganja u vjerske škole, bonove za hranu i stipendije.

Ti bi koraci uticali na rast u neposrednom i srednjem roku, kaže se u analizi, i na kraju bi naštetili "produktivnosti, rastu i kvalitetu života svih Izraelaca", prenosi Reuters.

(Vijesti.ba / FENA)