Erdogan polaže zakletvu: Slijede ekonomske promjene

Turski čelnik s najdužim stažom, Erdogan, dobio je 52,2 posto glasova u drugom krugu izbora 28. maja. Njegova izborna pobjeda poništila je predviđanja većine istraživanja javnog mnijenja i desila se uprkos ekonomskoj krizi za koju se smatralo da je umanjila njegove izglede.

Novi petogodišnji mandat omogućava Erdoganu da vodi sve autoritarniju politiku koja je polarizirala zemlju, članicu NATO-a, i ojačala njenu poziciju regionalne vojne sile.

Novi parlament sastao se u petak i Erdogan će zvanično započeti svoj novi mandat polaganjem zakletve u subotu oko 15 sati po lokalnom vremenu u Generalnoj skupštini u Ankari.

Nakon toga će uslijediti ceremonija u predsjedničkoj palati kojoj će prisustvovati visoki zvaničnici iz 78 zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, predsjednika Venecuele Nicolasa Madura, mađarskog premijera Viktora Orbana i armenskog premijera Nikola Pašinjana, prenosi državna novinska agencija Anadolija.

Erdogan bi u večernjim satima trebao imenovati ministre. Skoro je sigurno da će u svoj novi kabinet uključiti bivšeg ministra finansija Mehmeta Simseka, javio je Reuters u ovoj sedmici, što bi signaliziralo potencijalni povratak ekonomskoj ortodoksiji, uključujući eventualna povećanja kamatnih stopa.

Simseka su investitori veoma cijenili dok je bio ministar finansija i potpredsjednik vlade između 2009. i 2018. Njegova ključna uloga sada bi mogla da označi odmak od višegodišnje politike koja je obilježena niskim kamatnim stopama uprkos visokoj inflaciji, te državnoj kontroli tržišta.

Erdogan (69), postao je premijer 2003. godine nakon što je njegova stranka AK pobijedila na izborima krajem 2002. nakon najteže ekonomske krize u Turskoj od 1970-ih.

U 2014. godini postao je prvi od naroda izabrani predsjednik države, a ponovo je izabran 2018. nakon što je na referendumu 2017. osigurao nova izvršna ovlaštenja za predsjednika.

Izbori 14. maja i drugi krug 28. maja bili su ključni s obzirom na to da je opozicija bila uvjerena da će svrgnuti Erdogana i preokrenuti njegove brojne politike, uključujući predlaganje oštrog povećanja kamatnih stopa za suzbijanje inflacije, koja je iznosila 44 posto u aprilu, piše FENA.

U pobjedničkom govoru, Erdogan je kazao da je bavljenje inflacijom, koja je prošle godine dostigla 24-godišnji maksimum od 85 posto prije ublažavanja, najurgentnije pitanje Turske.

Analitičari upozoravaju da će, ako se sadašnja politika nastavi, ekonomija biti na putu ka previranju s obzirom na iscrpljene devizne rezerve, proširenje šeme zaštićenih depozita koju podržava država i neusklađena inflatorna očekivanja.

Nacionalna valuta lira doživjela je niz padova u posljednjih nekoliko godina i dostigla nove najniže vrijednosti svih vremena u danima nakon izbora, prenosi Reuters.

(Vijesti.ba)