Prihodi od cikloturizma obaraju rekorde, BiH nema ni na mapi

Od cikloturizma koristi najviše imaju lokalne i državne ekonomije.

EuroVelo bez BIH na mapi

EuroVelo je evropska mreža biciklističkih ruta, iza kojeg stoji Evropska biciklistička federacija (European Cyclists’ Federation), a koji povezuje postojeće i planirane nacionalne i regionalne biciklističke rute u jedinstvenu evropsku mrežu. Ove mreže biciklističkih ruta povezuju cijeli evropski kontinent, a rute koristite biciklistički turisti.

Nažalost, kao i u mnogo čemu drugom, Bosna i Hercegovina nije dio ove mreže. Tek se tu i tamo ova tema otvori za nekim okruglim stolom, a zaključci i inicijative ostaju mrtvo slovo na papiru. Da je tako svjedoči činjenica da je BiH uz Kosovo jedina država koja nije članica ove mreže.

U BiH se sve svodi na lokalne inicijative, pa umjesto viših nivoa vlasti sa sjedištem u Sarajevu, pojedinci poput onih u Hercegovini pokreću projekte i u ovoj oblasti. Hercegovina je trenutno najrazvijenija cikloturistička destinacija. Nama najznačajnija ruta EuroVela je ruta 8 ili Mediteranska ruta, odnosno Jadranska ruta koja kroz Republiku Hrvatsku ide od Istre do Dubrovnika. Značajna je upravo zbog Dubrovnika, gdje se EuroVelo 8 ruta spaja sa Ćiro stazom što donosi Bosni i Hercegovini velik broj cikloturista.

Nema projekata i ponude

Predsjednik Biciklističkog saveza BIH Toni Zorić za Vijesti.ba pojašnjava, vrlo jednostavno, zašto BIH nije dio EuroVela.

- Pa, nije bilo ozbiljnih projekata i ponude. Znam da će se neke kolege uvrijediti, ne govorim da biciklizam nije postojao, bilo je tu biciklizma u Bosni i nekih pokušaja razvoja cikloturizma, ali su nedostajali strateški projekti koji imaju svoju održivost. Mi smo imali sreću da na puno aspekata i kad kažem mi, ne govorim u ime Saveza, već u svoje osobno ime i regije Hercegovina, a jedan od tih aspekata je upravo razvoj i realizacija gore navedenih projekata od strane iskusnog tima, drugi aspekt je što je Hercegovina turistički orijentirana zemlja i što smo naslonjeni na EuroVelo 8 rutu, te što imamo ekipu koja neumorno već 12 godina radi na promociji biciklizma i cikloturizma u Bosni i Hercegovini. I nije uvijek bilo lako, naručito ispočetka gdje su nas svi gledali kao "luđake", jer podsjetimo u Hercegovini nije bilo biciklizma ni biciklista, a danas je potpuno drugačija slika, danas svi smo svjesni značaja cikloturizma i projekata kao što su Ćiro staza, Cycling Rural, Ćiro Heritage i Franciskan, kaže on.

Dodaje da danas cijela Bosna i Hercegovina ima velike planove po pitanju aktivnih oblika turizma i radi na projektima razvoja biciklizma i cikloturizma. Danas je i Biciklistički savez Bosne i Hercegovine otvoren prema cikloturizmu, što ranije nije bio slučaj.

- Imamo tim koji radi na tom projektu, a jedan član tog tima i član Upravnog odbora Saveza je upravo osoba koja je radila na EU projektima cikloturizma u Hercegovini i dan danas radi. Naša želja i nastojanje jeste da EuroVelo rutu kroz Bosnu i Hercegovinu provučemo cijelom dužinom od sjevera Bosne do juga Hercegovine gdje bi jednim dijelom išla upravo Ćiro stazom i završavala u Hrvatskoj tako što će se nadovezivati na EuroVelo 8 rutu kod Dubrovnika. Ima smisla, zar ne? No, nije jednostavno jer da je jednostavno i lako ne bi bilo zanimljivo. Velike stvari dolaze kroz mukotrpan rad, a nama nije problem zasukati rukave. Cilj su nam mlađi naraštaji i želja da njima omogućimo ono što mi nismo imali, kaže Zorić za Vijesti.ba.

On dodaje da mu je velika želja i da se iznese projekat "Utrke kroz Bosnu i Hercegovinu", po uzoru na "Tour of Croatia".

- Ta utrka će poslati najljepšu razglednicu prema Europi. Ubijeđen sam, kaže Zorić i dodaje da je bez sistemskog finansiranja vrhunskog sporta u Bosni i Hercegovini teško da sport dođe na zavidnu razinu.

Standardi EuroVela

Među EuroVelo standardima certificiranja biciklističkih ruta četiri su osnovna kriterija prilikom trasiranja ruta: Sigurnost, atraktivnost, neprekidnost i udobnost. Poželjne su trase odvojene od saobraćaja, posebne staze te javne ceste s sa saobraćajem ispod 500 automoba dnevno. Rute je potrebno trasirati po atraktivnom i raznolikom okolišu, kakvog u BiH ne manjka, na način da se ruta pruža uz što više prirodnih i kulturno-historijskih atrakcija te da se uz nju na razumnim udaljenostima, u razmacima od minimalno 40-50 kilometara, nalaze smještajni i ugostiteljski sadržaji za cikloturiste.

Ruta ne smije imati prekide u obliku fizičkih prepreka poput zona zabrane prolaza biciklima, željezničkih pruga bez uređenog prelaza, vodenih površina na kojima ne postoje stalne trajektne veze, skele, viseći i druge vrste pješačko-biciklističkih mostova. Preporučljiva podloga je asfalt, ali se dozvoljavaju i kraće dionice po drugoj podlozi ukoliko je tvrda i stabilna za vožnju.

A. Dedić

(Vijesti.ba)