Plenković: Pomoći ćemo Ukrajini u razminiravanju i odgovornosti za zločine

Uvodno obraćanje na Dubrovnik Forumu 2023. imao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Uz premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella sudjelovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji se obratio videoporukom.

Na uvodnom panelu bilo je riječi o prilagodbi u vremenima globalnih promjena uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu.

- Glavna tema konferencije već se vidi u naslovu ovogodišnjeg Dubrovnik foruma. Dakle, on se ove godine odvija pod motom upravljanje globalnim preslagivanjem. Svijet, a pogotovo Europa, nalazi se možda u najsloženijim trenucima još od 2. svjetskog rata. Tu je pitanje prije svega pandemije, nakon toga rata u Ukrajini, te naizmjenično zategnuti odnosi sa Kinom, od trgovačkih do svih ostalih pitanja. I odgovor na ta pitanja, pokušat će se dati upravo na Dubrovniku forumu, rekao je.

Naravno, situacija u Ukrajini nije mogla biti zaobiđena, stoga se video vezom iz Kijeva svima obratio i ministar, i ukrajinski šef diplomacije, Dmitrij Kuleba, dodao je.

Veliki i možda najveći dio razgovora odvijat će se upravo po pitanju situacije u regiji. Hrvatska je, kako je istaknuo hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordon Grlić Radman, ostvarila gotovo sve svoje vanjskopolitičke ciljeve i sada želi pomoći drugim državama u okruženju da naprave isto. Ipak, to neće biti jednostavno. Stoga su ovdje svi šefovi diplomacija, ministri vanjskih poslova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Bugarske. Tu je još uvijek tehnički premijer Crne Gore Dritan Abazović, ai i ostali koji su jako bitni, prije svega, tu je američki posebni izaslanik za pitanje Zapadnog Balkana, Gabriel Escobar, povjerenik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, te visoki povjerenik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt. Pokušat će se dati odgovori kako potaknuti države iz regije da budu aktivnije i više se uključe u ove euroatlantske odnose, ali gotovo u svim državama koje smo spomenuli vlada napeta politička situacija. U Crnoj Gori se ponovno pokušava uspostaviti vlada. U BiH i dalje traju zategnuti odnosi između sva tri konstitutivna naroda, a sve to dodatno pojačava pitanja oko Dodika i njegove najave u vezi s Republikom Srpskom. Odgovore na ta pitanja možda dobijemo već na početku ovogodišnjeg foruma, izvijestio je Dragojević, prenosi HRT.

Kuleba je govorio o težnjama Ukrajine u članstvu NATO saveza.

- Približava se summit NATO-a u Vilniusu i stalno čujemo i pozive za poduzimanje koraka koji bi trebali dovesti do našeg članstva. Ne želimo uvući NATO u rat, ali želimo pozivnicu. Želimo nešto što bi ukazalo da Ukrajina jest na tom putu. I zapravo vidimo širu sliku. Razumijemo da samo ukrajinsko pristupanje EU-u i NATO-u može osigurati sigurnosni poredak ovog dijela svijeta, rekao je Kuleba u videoporuci.

Premijer Andrej Plenković govorio je o pružanju pomoći Ukrajini.

- Pružit ćemo Ukrajini pomoć u područjima gdje imamo to nesretno iskustvo, a to je razminiravanje. To je nešto što je Hrvatsku opterećivalo, kao i naše poljoprivredno stanovništvo ruralnih područja, koja su bila prethodno okupirana. Ministar Božinović je ovdje. Planiramo završiti proces razminiravanja do 2025. godine Dakle, govorimo o 35 godina za razminiravanje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine. Zatim, pružamo pomoć također u pogledu iskustva sa odgovornosti. Ministar Kostin, ministar pravosuđa Ukrajine, je bio kod nas u Hrvatskoj tri dana sa našim specijaliziranim tužiteljima koji se bave ratnim zločinima. Nažalost, to naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine, rekao je premijer Plenković.

(Vijesti.ba)