'Blagodeti zakona' štitile ubicu, hoće li i one koji su napravili propuste!?

Javnost se još nije oporavila od šoka vijestima koje su stizale iz Gradačca, a u medije su dospjele informacije kako je Sulejmanovićeva nevjenčana supruga, koju je svirepo ubio u prenosu uživo, četiri dana prije nego joj je monstrum okončao život od suda u Gradačcu tražila zabranu pristupa.

Početkom jula Nizama Hećimović se obraćala nadležnim institucijama i tražila zaštitu od Sulejmanovića. Nakon što je pobjegla iz zajedničke kuće sa devetomjesečnom bebom, poćetkom ovog mjeseca sa modricama na licu i tijelu, pomoć je tražila od MUP-a TK.

Strahovala je od svjedočenja, a policija je 7. avgusta od Općinskog suda u Gradačcu zatražila da se  Sulejmanoviću zabrani prilazak Nizami.

“Odbacuje se zahtjev MUP-a TK za izricanje predložene zaštitne mjere zabrane uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju i zaštitna mjera približavanja žrtvi nasilja, te se postupak obustavlja”, presudila je općinska sutkinja iz Gradačca Lejla Numanović navodi se u dokumentu kojeg je objavila Istraga.

Sistem je zakazao. Uslijedio je krvavi pir.

“Ima tih prijava. Međutim, ono što moramo reći, jeste da su se uvijek koristile blagodeti zakona, odnosno odustajalo se od svjedočenja vezano za ovo krivično djelo Nasilje u porodici”, reći će novinarima Tužilaštva TK Admir Arnautović.

Dakle, da prevedeno na jezik laika, sutkinji koja je obila pružiti zaštitu Nizami, lakše je bilo naći uporište kojim će odbiti zahtjev, nego “iskoristiti blagodeti zakona” i odrediti zabranu pristupa.

Uporište se moglo naći u činenjenici da je Sulajmanovičć 2013. godine uhapšen kao član velike narko-grupe na čelu sa Emirom Kodžagom. Uporište se moglo nači u činjenici da je godinu kasnije uhapšen pri pokušaju krijumčarenja 806 kilograma marihuane u Hrvatsku. Uporište se moglo naći i u činjenici da je za njim bila raspisana i međunarodna potjernica 2016. godine, zbog nasilničkog ponašanja nad policajcem.

No bilo je lakše iskorisitit “blagodeti zakona” i Nizamu i njenu bebu ostaviti nezaštićene.

Brojni će adovokati, pravni stručnjaci, bivše sudije neformalno reći da je propust očigledan. No po principu “ne zamjeraj se”, zvanično će šutjeti.

Javnost s druge strane očekuje da se očigledni propust temeljito ispita i utvrdi odgovornost svih koji su napravili eventualne propuste. Nadati se samo kako u ovom slučaju instance nadležne za kontrolu i preispitivanje rada sudija neće ponovo pogriješiti u korištenju “blagodeti zakona”.

(Vijesti.ba)