Kako je Vešović remizirao sa Kasparovom?

Marko je bio veliki ljubitelj šahovske igre, objavio je Centar za zaštitu i promociju šahovske baštine Bosne i Hercegovine.

Prije raspada Jugoslavije sudjelovao je redovno na takmičenjima kulturno-umjetničkih radnika i javnih ličnosti, osvojivši nekoliko takvih turnira. Međutim, u šahovskoj historiji naše zemlje ostat će zapamćen po jednom drugom detalju.

Naime, u jeku opsade Sarajeva, kada su nevini ljudi svakodnevno gubili živote, glavni grad Bosne i Hercegovine posjetio je tadašnji Prvak svijeta Gari Kasparov i u njemu boravio tri dana, u periodu 19. - 21. juli 1994. godine.

Taj potez nenadmašnog Kasparova mnogo je značio građanima i šahistima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali također je odjeknuo i širom svijeta.

Kao jedna od aktivnosti koje su bile organizirane, bila je i simultanka na 20 ploča u kojoj su se Šampionu suprostavili mladi sarajevski šahisti, ali i neki poznati javni radnici.

Kasparov, poznat po nemilosrdnoj igri na sličnim priredbama i tada je bio nadmoćan i protivnike savladao rezultatom 19,5:0,5. Jedini koji je uspio izvući remi Kasparovu bio je Marko Vešović.

Srećom, ova priredba je objavljena u šahovskom časopisu Revija King, još jednom čudu opstanka u nezamislivim ratnim uslovima, u kome je sačuvana i fotografija koju su objavili.

Marko Vešović rođen je 1945. godine, u mjestu Pape kod Bijelog Polja, Crna Gora. Bio je bosanskohercegovački i crnogorski književnik koji je radio u Sarajevu.

Nakon završene gimnazije u Bijelom Polju, Vešović upisuje Filozofski fakultet u Sarajevu, a nakon toga i postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Tokom 1976. godine Vešović je izabran i za asistenta na Filozofskom fakultetu gdje je radio sve do 1986. godine.

A tokom rata u Bosni i Herecegovini se angažovao na razobličavanju velikosrpske politike. Jedno od njegovih značajnih djela, jeste i zbirka ratne proze 'Smrt je majstor iz Srbije' objavljene 1994. godine, u kojem je opisao i svoja prijeratna iskustva s Radovanom Karadžićem, nekoć kolegom pjesnikom.

Jedno vrijeme bio je počasni predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore.

Vešović se izdvaja i po djelima "Nedjelja", "Osmatračnica", "Rodonačelnik", "Četvrti genije", "Smrt je majstor iz Srbije", "Kralj i olupina" i svakako "Poljska konjica"

(Vijesti.ba)