OSCE: Hitno djelovanje je imperativ kod rodno zasnovanog nasilja u BiH

- Sarađujemo na principima ravnopravnosti, partnerske podrške, uvažavanja međusobnih interesa, i to je suština budućeg strateškog kursa naše grupacije, kursa koji ispunjava aspiracije najvećeg dijela svjetske zajednice, takozvana globalna većina - kazao je Putin.

Članice BRICS-a - Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika - predstavljaju više od 40 posto svjetske populacije i očekuje se da će se na samitu razgovarati o dodavanju novih članica, ali on se nije osvrnuo na to pitanje u svojim komentarima.

Putin nije mogao lično prisustvovati samitu zbog naloga za hapšenje koji je za njim u martu izdao Međunarodni krivični sud (ICC), optužujući ga za ratne zločine u Ukrajini.

Rusija je odbacila optužbe kao nečuvene i tvrdi da taj potez nema pravno značenje jer nije članica ICC-ja. Južna Afrika je, međutim, članica, što znači da bi bila obavezna da ga uhapsi da je otputovao tamo.

Putin je kazao da će se na samitu detaljno raspravljati o pitanju prebacivanja trgovine između zemalja članica s američkog dolara na nacionalne valute, što je proces u kome će nova razvojna banka BRICS-a igrati veliku ulogu.

- Objektivni, nepovratni proces dedolarizacije naših ekonomskih veza dobija na zamahu - rekao je on.

BRICS je sve važniji forum za Rusiju u trenutku kada se njena ekonomija bori sa zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini i želi da izgradi nove diplomatske i trgovinske odnose s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom.

Putin je rekao da Rusija posebno želi da razvije dva vodeća projekta - sjeverni morski put s novim lukama, terminalima za gorivo i proširenom flotom ledolomaca, te koridor sjever-jug koji povezuje ruske luke s morskim terminalima u Zalivu i Indijskom okeanu.

Rekao je da će Rusija ostati pouzdan snabdjevač hranom za Afriku i da privodi kraju razgovore o obezbjeđivanju besplatnog žita za grupu afričkih zemalja, kao što je obećao na samitu u Sankt Peterburgu prošlog mjeseca.

Obećanje je stiglo nakon što se Rusija povukla iz sporazuma koji je Ukrajini omogućio izvoz žita iz njenih crnomorskih luka, i nakon što je više puta bombardovala ukrajinske luke i skladišta žitarica, što je navelo Kijev i Zapad da je optuže da koristi hranu kao ratno oružje, prenosi Reuters. OSCE je saopćio danas da je duboko potresen pokušajem femicida koji se dogodio u Bijeljini, ocjenjujući da sve veći broj ovakvih slučajeva i cjelokupno stanje kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje izazivaju zabrinutost i uznemirenost.

Navode da je od 2015. godine 56 žena izgubilo život u Bosni i Hercegovini, a samo u 2021. i 2022. godini počinjeno je 19 ubistava koja se mogu kvalifikovati kao femicid.

Prema istraživanju OSCE-a, čak 48 posto žena u BiH doživjele su neki oblik zlostavljanja, uz napomenu da od tog broja, čak 84 posto slučajeva zlostavljanja nije prijavljeno. Hitno djelovanje je imperativ, smatraju u OSCE-u.

- Svim nivoima vlasti u BiH prioritet mora biti sprečavanje i odgovor na rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u porodici. Uz međusobnu saradnju možemo iskorijeniti te zločine koji čine neprihvatljivu štetu i pojedincima i društvu. Vjerujemo da će nadležni organi pokazati odgovornost i dati prioritet rješavanju ovog hitnog problema. Izgovori više nisu prihvatljivi, jer svaki dan koji prolazi može rezultirati sa još više izgubljenih života - navodi se u saopćenju OSCE-a.

(Vijesti.ba)