Smajić: Neka Košarac objasni gdje je nestalo 9 milijardi KM

... o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.  

On je dalje naveo da je to Dodikova politika i politika manjeg bh. entiteta. Košarac je dodao da od toga neće odstupiti ni milimetar i to treba da bude jasno njihovim partnerima u vlasti kojima su predstavljeni prijedlozi zakona o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.

Džemal Smajić, delegat (SBiH) u Domu naroda parlamenta BiH, smatra da je poruka koju je u javnost poslao ministar Košarac ultimatum svim učesnicima na vlasti na državnom nivou.  

“Kada ovakav ultimatum dolazi od strane politike koja otvoreno negira BiH, ruši ustavni poredak i prijeti secesijom, onda je to ujedno i razlog zašto sve stranke u Parlamentu BiH, bez obzira na poziciju i opoziciju, a koje se predstavljaju da štite interese BiH, ne bi smjele prihvatiti Košarceve ucjene. Ustavni sud je posljednja instanca gdje još uvijek možemo zaštiti interese države bez uticaja Milorada Dodika, naveo je Smajić.

S druge strane, kako kaže, Košarac bi se trebao baviti svojim poslom.  

- Košarac bi trebao i odgovori na pitanja koja sam mu jučer postavio na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Naime, u posljednjih pet godina (2018-2022) BiH je prikazala da je iz Srbije uvezla 1,541 milijardu EUR-a (cca 3,014 milijardi KM) roba manje nego je to prikazala Srbija u svojoj statistici. Zvanični podaci BiH ukazuju da je BiH iz Srbije uvezla 5,932 milijarde EUR-a, a podaci Srbije da je Srbija u BiH izvezla 7,473 milijardi EUR-a. Kada je u pitanju Hrvatska te razlike su još izraženije. Za isti period BiH je prikazala da je uvezla robe iz Hrvatske manje za 3,01 milijardi EUR-a (cca 5,887 milijardi KM). Statistički podaci BiH ukazuju da je BiH iz Hrvatske uvezla 5,228 milijardi EUR-a, a statistički podaci Hrvatske da je Hrvatska u BiH izvezla 8,239 milijardi EUR-a.

Posmatrano kumulativno te razlike iznose cca 4,55 milijardi EUR-a (8,9 milijardi KM). Potrebno je da nadležne institucije utvrde zašto se javljaju navedene razlike. To bi značilo da se manje novca slijeva u državnu kasu iz koje se finansiraju institucije i građani BiH. Ukoliko se radi o eventualnim propustima nadležnih organa BiH, onda je potrebno uključivanje svih relevantnih državnih institucija kako bi se ispitao cijeli slučaj – poručio je Smajić.


(Vijesti.ba)