Reis pisao Schmidtu: Pogoršana sigurnost Bošnjaka u RS

U pismu je izrazio nezadovoljstvo i zabrinutost za učestale provokacije i zastrašivanja kojima su izloženi ljudi nesrpske nacionalnosti, naročito Bošnjaci, a čiji akteri se ne procesuiraju i ne sankcioniraju.

Također je ukazao na nedovoljnu zastupljenost nesrpskog stanovništva u policijskim i državnim institucijama tog entiteta - u drastičnim razmjerama, te visokog predstavnika pozvao da hitno aktualizira ovo pitanje.

Podsjetimo, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje porodica šehida. zarobljenih i nestalih osoba Kotor Varoš, Savez logoraša u BiH, Udruženje "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa", Udruženje "Žene Podrinja" i Udruženje "Žena-žrtva rata" uputili su jedan zahtjev Christianu Schmidtu.

Naime, udruženja od Schmidta traže da, u skladu s mandatom i ovlastima, donese odgovarajuće odluke kojima će se omogućiti povećanje broja Bošnjaka i Hrvata u policijskim stukturama bh. entiteta RS u skladu sa Ustavom.

"Mi, predstavnici Udruženja žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu, predstavnici organizacija civilnog društva koja se bave zaštitom ljudskih prava, kao i većina javnosti u našoj zemlji, sa velikom zabrinutošću svjedočimo gotovo svakodnevnim napadima na povratnike nesrpske nacionalnosti u entitetu RS. U proteklih nekoliko godina, prema evidencijama kojima raspolažemo, zabilježeno je čak 120 incidenata u kojima su meta napada bili povratnici u ovaj entitet", naveli su iz ovih udruženja u pismu upućenom visokom predstavniku.

Napadi i prijetnje, motivirani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću poprimaju, kako ističu, oblik sistematskog djelovanja s ciljem pritiska na povratnike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s konačnom namjerom da ih se prisili da napuste svoje domove.

"Sve češći, sve otvoreniji i sve brutalniji napadi na povratnike posljedica su političkog djelovanja i retorike rukovodstva entiteta RS, predvođenog Miloradom Dodikom, ali i izostankom adekvatne reakcije policije ovog entiteta. Počinioci incidenata i u slučajevima kada budu otkriveni ne sankcionišu se, niti se protiv njih poduzimaju odgovarajuće mjere. Policija entiteta RS ne samo da ne poduzima odlučne, zakonom propisane mjere na zaštiti povratnika, već i sama vrši pritisak na njih kad prijave napade, prijetnje ili uznemiravanje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi", upozoravaju iz ovih udruženja.

Kako naglašavaju, fizički napadi i prijetnje, napadi na vjerske objekte i provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, zabilježeni su u gotovo svakom mjestu u entitetu RS - od Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Bijeljine, Foče, Višegrada, Kotor Varoši, Dervente. Posljednji slučaj iz Osmaka, kako kažu, svjedoči da je policija RS i sama počela da fizički maltretira povratnike.

"U takvu policiju građani nesrpske nacionalnosti nemaju povjerenje. Nepovjerenje se dodatno pojačava zbog činjenice da u samoj policijskoj strukturi entiteta RS nema dovoljno zastupljenih pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda. Prema zvaničnim podacima, u MUP-u entiteta RS zaposlena je 7.001 osoba. Od tog broja njih 6.551 (93,6 posto) su Srbi, 330 (4,7 posto) Bošnjaci, 62 (0,9 posto) Hrvati i 58 (0,8 posto) Ostali. Ovakva nacionalna struktura ni približno ne odgovara ustavnoj obavezi o proporcionalnoj nacionalnoj zatupljenosti u institucijama entiteta RS", napominju predstavnici udruženja žrtava.

Skreću pažnju da član 97. Ustava Republike Srpske precizira da će konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine.

"Jasno je da 4,7 posto Bošnjaka trenutno zaposlenih u MUP-u RS nije ni blizu njihovom broju sa popisa iz 1991. godine (450.000, odnosno 29 posto), a čak je četiri puta manje i u odnosu na popis iz 2013. godine (171.000, odnosno 14 posto)", navodi se u pismu.

Kako podvlače predstavnici udruženja žrtava, vlasti entiteta RS očigledno krše Ustav RS i ne pokazuju nikakvu namjeru da provedu citiranu odredbu o proporcionalnoj nacionalnoj zastupljenosti.

"Zbog toga od Vas tražimo da, u skladu sa mandatom i ovlastima koje imate, donesete odgovarajuće odluke kojima će se omogućiti povećanje broja Bošnjaka i Hrvata u policijskim strukturama entiteta RS, u skladu sa Ustavom. Svojim odlukama morali biste osigurati povećanje broja policajaca nesrpske nacionalnosti u povratničkim sredinama. Također, posebno je važno je da u sredinama u kojima je broj povratnika značajniji na rukovodećim pozicijima u lokalnim policijskim strukturama budu pripadnici bošnjačkog i (ili) hrvatskog naroda. Osim što bi se time konačno osiguralo provođenje Ustava RS, povećanjem broja Bošnjaka i Hrvata u policiji, posebno na rukovodećim pozicijama, sasvim sigurno bi utjecalo na smanjenje broja incidenata i vremenom dovelo do povratka povjerenja u policijske strukture entiteta RS", navodi se.

U pismu podsjećaju Schmidta da je njegov prethodnik Paddy Ashdovvn započeo reformu policije, ali da ona nikada nije dovedena do kraja. Krajnje je vrijeme, ističu, da se ta reforma provede.

"Vaše dosadašnje odluke uglavnom su se odnosile na područje Federacije BiH. I sami ste svjesni prigovora dijela javnosti da ste 'visoki predstavnik za Federaciju' i da su Bošnjaci zapostavljeni od strane međunarodne zajednice. Mi želimo vjerovati da niste pristrasni i da ste spremni da svoj mandat provodite na području cijele Bosne i Hercegovine. Intervencija koja se odnosi na policiju u entitetu RS, koju od Vas tražimo, prilika je da to dokažete", dodaju.

Uz zahtjev za sastankom s visokim predstavnikom u OHR-u ili na bilo kojem drugom mjestu kako bi predočili sve podatke o incidentima i svim drugim okolnostima, udruženja žrtava upozoravaju da stanje u kojem žive povratnici u entitet RS postaje nepodnošljivo i zahtjeva Schmidtovu hitnu intervenciju.

"Ukoliko ništa ne poduzmete, smatrat ćemo Vas suodgovornim", navodi se u pismu Christianu Schmidtu koje potpisuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje porodica šehida. zarobljenih i nestalih osoba Kotor Varoš, Savez logoraša u BiH, Udruženje "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa", Udruženje "Žene Podrinja" i Udruženje " Žena-žrtva rata".


(Vijesti.ba)