Trnovit put BiH ka EU: Brisel u strahu od ponavljanja Mađarske i Poljske

Bosne i Hercegovina na svom evropskom putu već dugo, nekad s manje, nekad s više uspjeha, radi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Pod uslovom da je napredak dovoljan i da će ga Brisel prepoznati, očekivanja su da se razmotriti mogućnost donošenja odluke o otvaranju pristupnih pregovora. Optimizma ne manjka, no šta je realnost.

BiH nije uradila mnogo, ali Ukrajina mijenja kriterije

Generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo pojašnjava nam da je početak pregovora svakako status iznad kandidatskog.

- Kada je država već u fazi da pregovara po raznim poglavljima i na taj način u potpunosti usklađuje svoje normative, zakonodavstva i pravnu stečevinu Evropske unije, koju primjenjuje unutar svoje pravne stečevine, pripremajući se tako po okončanju za punopravno članstvo u Uniji. Ukoliko sagledamo koliko toga nije implementirano od 14. prioriteta koje je Bosna i Hercegovina dobila u okviru mišljenja Evropske komisije o članstvu iz 2019.godine, a to je dakle jedan kvantitativni pristup, onda ne možemo reći da smo blizu sazivanja međuvladine konferencije između Vijeća Ministara BiH i Evropske komisije, koja zapravo predstavlja početak pregovaračkog procesa, kaže Plakalo.

On skreće pažnju na to da je evidentno da uslijed krize uzrokovane ratom u Ukrajini, Evropska komisija postepeno mijenja određena stajališta i kriterije.

- Kao što je bilo u slučaju i samoga statusa kandidata, koji je dodijeljen u decembru prošle godine Bosni i Hercegovini, a koji je u suštini poklonjen, jer do tog datuma od 14. prioriteta, ispunjen je samo jedan i po, što svakako nije bilo dovoljno za sticanje statusa kandidata, iako ispunjavanje tih prioriteta de facto nisu potrebni za kandidatski status, ali svakako jesu za status iznad kandidatskog, a to je započinjanje pregovora sa unijom, kaže Plakalo.

Poklon, a ne zasluga

Obzirom na samu odluku o dodjeljivanju statusa kandidata, a da 95% prioriteta nije ispunjeno, posebno nakon usvajanja seta zakona koji se nazivaju evropskim, u Parlamentarnoj skupštini BiH, moguće je očekivati neku vrstu dodatnog podstreka od strane Brisela kada je ovaj proces u pitanju, prije svega zbog veoma kompleksnih i nestabilnih odnosa unutar Bosne i Hercegovine na političkoj sceni.

-Pa da Bosna i Hercegovina i zvanično otvori pregovaračka poglavlja. Ali, ukoliko se osvrenemo na do sada implementirano, doći ćemo da zaključka da je i takva odluka bazirana prije svega na geopolitičkim kriterijima i statusu poklanjanja, a ne na stvarnom učinku koji je napravljen u proteklom periodu, obzirom da ima dosta zamjerki i na same zakone koji su usvojeni nedavno, a koji nose samo epitet evropskih, a u suštini nisu u potpunosti usklađeni sa propisima i zahtjevima Evropske unije, od zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, izmjenama i dopunama zakona o VSTV-u, naglasio je on.

Dodaje da bi početak pregovora praktično predstavljaju dodatnu obavezu za Bosnu i Hercegovinu.

- I potvrdu da je država kandidat koja je u tom statusu u zadnjoj čekaonici pred članstvom unutar Evropske unije. Međutim, pregovori nisu vremenski ograničeni, te u najvećoj mjeri njihovo vremensko trajanje uslovljeno je sporošću ili brzinom ispunjavanja i usvajanja samih zakona, reformi, odnosno usklađivanja pravne stečevine Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom Evropske unije. Prvi korak u pregovorima je tzv. screening. To je analitički pregled pravne tečevine. Svrha screeninga je da objasni pravnu tečevinu državama kandidatkinjama i zajedno s njima utvrdi oblasti u kojima postoje problemi koje bi trebalo riješiti. Kao osnova za pokretanje stvarnog, tehničkog procesa pregovora, Komisija sastavlja screening izvještaj za svako poglavlje i za svaku državu članicu. Države kandidatkinje podnose pregovaračku poziciju, a Evropska komisija nacrt zajedničke pozicije (NZP), koju usvaja Evropsko vijeće i koja omogućava otvaranje poglavlja. Pregovara se na nivou ministra ili zamjenika ministra, tj. stalnih predstavnika država članica, ambasadora ili glavnih pregovarača za države kandidatkinje, navodi Plakalo.

“Rame uz rame” s Kosovom

Plakalo podsjeća da Bosna i Hercegovina uz Kosovo, unutar regiona jedina nema otvorene pregovore sa Evropskom unijom.

- Tako da bi početak tog procesa svrstao Bosnu i Hercegovinu uz ostale regionalne zemlje, te potvrdio potpunu posvećenost i opredijeljenost Bosne i Hercegovine da postane punopravna članica Evropske unije, a kada su u pitanju ostali benefiti koje bi Bosna i Hercegovina dobila samim početkom pregovora, oni su prije svega pozitivan signal za same strane investitore i poboljšavaju imidž u svijetu, povećavaju broj turista, kao i mnoge ostale indirektne benefite, međutim, bez ozbiljnog pristupa u pregovaračkom procesu, pregovaračkih grupa, struktura koje će biti uključene u poglavlja, nije moguće očekivati bilo kakav napredak, prvenstveno jer će prije svega biti potrebni politički kompromisi oko najvažnijih tema, koje su često predmet za disonantne tonove, zapaljive i destabilizirajuće izjave, koje nikako ne doprinose putu BiH ka EU, podvukao je on.

Eurooptimizam, opravdan ili ne

Plakalo temelji da je eurooptimizam povezan sa stvarnim stanjem unutar svake države članice, kao i države kandidata i države pregovarača.

- Ne možemo očekivati da eurooptimizam dolazi samo iz Evropske unije, potrebno je i u samim državama stvarati takvu klimu, raditi na promociji evropskih vrijednosti i prezentirati važnost članstva unutar Evropske unije. Ne možemo samo radi same Evropske unije temeljiti isti taj eurooptimizam , već zbog trenutne unutrašnje i političke situacije i napretka koji Bosna i Hercegovina ostvaraje na putu ka uniji. Nažalost, do sada nije bilo zapaženog iskoraka kao i značajnog uspjeha Bosne i Hercegovine kada je u pitanju eurointegracijski proces, uprkos mnogim izjavama i optimizmu, posvećenosti europskim integracijama, iste dolaze u jednu određenu poziciju uslovljavanja i blokiranja tog procesa, radi ostvarivanja određenih drugih političkih ciljeva prije svega političkih stranaka i njihovih predstavnika, gdje uprkos optimizmu i retorički eurooptimističnim izjavama u de jure smislu, imamo jednu potpuno drugačiju de facto poziciju, kaže Plakalo za Vijesti.

Naglašava da postoje snage koje snažno žele vidjeti Bosnu i Hercegovinu unutar unije, kao i politike i politički predstavnici.

- I ne treba gubiti optimizam, a ni eurooptimizam, ali sa druge strane, do sada u Bosni i Hercegovini narativ je glavna odlika posvećenosti Evropskoj uniji i članstvu, i na jedan određeni način govor koji je lijepo čuti kada god neko izlaže svoje politike, ali prvenstveno je to do sada bio mamac za glasače i način da se dođe do glasova i vlasti, a vrlo malo kao stalni metod rada u vidu poboljšanja trenutnog stanja u državi, podvukao je Plakalo.

Problem Mađarske i Poljske

Plakalo se osvrnuo i na istraživanja koja govore da čak 15 članica EU danas ne ispunjava sve one uslove koje se od BiH traže da ispuni. Naglasio je i da je to tačno.

- Ali isto tako te države su pregovarale pod drugačijim okolnostima, i primljene su u članstvo u drugo vrijeme, a zadnje proširenje je bilo 2013. godine, kada je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Evropske unije. Postoje eklatantni primjeri pogrešnog pristupa same Europske unije kada su u pitanju neke države koje su članice Evropske unije, a koje nisu u potpunosti uskladile svoju pravnu stečevinu sa okvirima pravne stečevine Evropske unije, a primljene su u samu uniju, kao što su Mađarska ili Poljska, od kojih je prije nekoliko godina Brisel zahtijevao donošenje određenih zakona, a koji su iskoristili metod blokade donošenja dugoročnog proračuna EU i na taj način primorale uniju da odustane od takvih zahtjeva. Upravo radi takve prakse, od budućih zemalja se traži mnogo više, jer šta predstavlja ako ste članica Evropske unije, a nemate usklađene zakone, principe i odluke kao ostale članice Unije. Onda takvo članstvo nema ni smisla, te baš iz takvih razloga Evropska komisija mnogo više traži od budućih članica nego prije, naravno, jer je sami Brisel uvidio pogrešku, koju je sada teško ispraviti, obzirom da te EU članice koje nisu sve ispunile, sada imaju pravo veta i blokade donošenja najvažnijih odluka unutar same unije, pojasnio je Plakalo.

Brisel neće riješiti naše probleme

Također se osvrnuo i na to koliko zvanični Brisel doprinosi tome da ljudi ne vjeruju u EU perspektivu BiH.

- Svako ko radi taj i griješi, pa tako nekada i odluke Evropske unije se mogu uzeti za razmatranje koliko one daju na samoj jačini euroskepticizma kod građana Bosne i Hercegovine, ali i ostatka država Zapadnog Balkana. Međutim, pogrešno je shvaćanje građana da Brisel doprinosi svojim potezima manje vjerovanja u samu Evropsku uniju, a koje nažalost stvara jedan određeni pritisak javnosti da Evropska unija nije dovoljno posvećena rješavanju problema i kriza koje su u Bosni i Hercegovini konstantna varijabla. Na osnovu toga ne trebamo ni očekivati da drugi, u ovom slučaju Brisel, konstantno rješava probleme Bosne i Hercegovine. Evropska unija je u itekako dovoljnoj i više mjeri posvećena Bosni i Hercegovini, pa i ostalim državama regiona, ali najvažniji motor koji treba biti ka EU, upravo se nalazi u vlastima tih država, a njegovi upravljači građani kako Bosne i Hercegovine tako i ostalih država Zapadnog Balkana koji trebaju i imaju obavezu biti pokretači bržeg kretanja ka uniji, zaključio je Haris Plakalo.

A. Dedić

(Vijesti.ba)