Naučnici upozoravaju: Morski led na Antarktiku ekstremno nizak

Naučnici se plaše da bi globalno zagrijavanje moglo pomaknuti regiju u novu eru nestajanja leda s dalekosežnim posljedicama za svjetsku klimu i nivo mora, piše Guardian.

Novi podaci

Svakog septembra morski led na Antarktici dostigne svoju najveću količinu. Prosjek između 1981. i 2010. bio je 18.71 miliona četvornih kilometara.

No američki nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) rekao je da preliminarne analize pokazuju da je morski led 10. septembra dostigao maksimalnu površinu od 16.96 miliona četvornih kilometara i da je otad otpao, prenosi Index.

Vrlo spora stopa rasta antarktičkog morskog leda

Maksimum iz 2023. bio je 1.75 miliona četvornih kilometara ispod dugoročnog prosjeka i oko 1 milion četvornih kilometara ispod prethodnog rekordno niskog maksimuma postavljenog 1986. godine.

Dr. Will Hobbs, naučnik za morski led na Sveučilištu Tasmanije, rekao je da je od aprila stopa rasta antarktičkog morskog leda bila "vrlo spora".

"Ovo nije samo velika promjena u odnosu na prosjek, već i u odnosu na prethodni rekord", rekao je. "U maju je bilo prilično očito da nas čeka nešto spektakularno."

Rekao je da su gubici morskog leda u regiji Rossovog mora vjerovatno uzrokovani vjetrovima koji su gurnuli led na kontinent, donoseći topli zrak. No, vrijeme nije razlog zašto je led izgubljen oko ostatka kontinenta.

Rekordni minimumi

Morski led na Antarktiku prolazi kroz godišnji ciklus dostižući najmanju količinu svakog februara, a najveći nivo u septembru. Morski led na Antarktiku bio je relativno stabilan sve dok nije oboren novi rekordni ljetni minimum 2016. Od tada su postavljeni novi rekordni minimumi, uključujući ovaj februar koji je srušilo rekord za najniži ljetni minimum.

Naučnici još uvijek pokušavaju razriješiti razloge dramatičnog niza rekorda, ali vjeruju da je povezano s globalnim zagrijavanjem. Hobbs kaže da je gubitak morskog leda u skladu s projekcijama klimatskih promjena.

Globalno zagrijavanje oceana

NSIDC je rekao da su gubici morskog leda od 2016. najvjerovatnije povezani sa zagrijavanjem gornjeg sloja oceana.

"Postoji određena zabrinutost da bi ovo mogao biti početak dugotrajnog trenda opadanja antarktičkog morskog leda, budući da se oceani globalno zagrijavaju, a miješanje tople vode u polarnom sloju Južnog oceana moglo bi se nastaviti", naveo je NSIDC u objavi.

"Gubitak morskog leda ima dalekosežne posljedice za planet"

Hiljade mladunaca carskih pingvina vjerovatno je umrlo prošle godine nakon pucanja obično stabilnog morskog leda u četiri njihove kolonije.

Dr. Ariaan Purich, klimatologinja specijalizirana za Antarktiku i Južni ocean na Sveučilištu Monash, rekla je da je gornjih 300 metara Južnog oceana oko kontinenta osjetno toplije od 2016.

"Ali zašto je morski led bio toliko niži nego što je ikad zabilježeno, još uvijek nemamo dobar uvid u to. Gubitak morskog leda ima dalekosežne posljedice za planet. Morski led pomaže u zaštiti leda s kopna od ulaska u ocean, što bi moglo povisiti nivo mora za nekoliko metara.

Morski led također odbija sunčevu energiju natrag u svemir. S manje morskog leda, više je oceana izloženo sunčevoj energiji, što uzrokuje daljnje zagrijavanje Južnog oceana i daljnji gubitak leda. Naučnici su zabrinuti", rekla je klimatologinja za Guardian.


(Vijesti.ba)