Turska sto godina kasnije: Erdogan, Atatürkov nasljednik i konkurent

Recep Tayyip Erdogan nametanjem ideje o “stoljeću Turske” želi ostaviti traga na sudbini zemlje nauštrb njenog slavnog utemeljitelja, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, ATA, dpa, EFE, FENA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.

Turska 29. oktobra obilježava 100. godišnjicu rođenja svoje moderne republike. Program proslave objavljen je tek tjedan dana ranije, a prema profesoru međunarodnih odnosa na Sveučilištu Kadir Has u Istanbulu Soli Özelu, vlada "nije čak ni uputila pozive stranim čelnicima".

Njegovi klevetnici optužuju predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da hvali “novu Tursku” koja je konzervativnija i religioznija. Turski predsjednik tako priprema novi ustav koji bi ženama jamčio pravo nošenja hidžaba u svim okolnostima, uspostavio "obitelj (kao) temelj društva" i propisao da se brak može sklopiti samo "između muškaraca i žena“, napominje Seren Selvin Korkmaz, direktorica Istanbulskog instituta za politička istraživanja.

- Od svog osnutka, Stranka pravde i razvoja (AKP) nastoji izgraditi identitet i alternativne narative Republici. Polarizacija Turske proširila se čak i na proslavu stote obljetnice: AKP govori o 'Stoljeću Turske', drugi o 'Drugom stoljeću' Republike - rekla je ona.

Osim što oblikuje tursku politiku i društvo, čini se da je Erdogan također snažno svjestan geopolitičkog utjecaja koji može imati.

Erdogan deblokirao ulazak Švedske u NATO

Nakon 17 mjeseci diplomatskog zastoja, Erdogan je u ponedjeljak potpisao Stockholmske protokole o pristupanju i poslao dokumente Parlamentarnoj skupštini u Ankari na ratifikaciju. Naglasio je kako će konačna odluka biti donesena u parlamentu gdje njegova stranka AKP ima većinu zajedno sa svojim saveznikom, ultranacionalističkom Strankom nacionalističkog pokreta (MHP). Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i švedski premijer Ulf Kristersson bili su uvjereni u brzi ulazak Švedske u savez.

Turski predsjednik ranije je rekao da će dati svoje odobrenje za pristupanje Švedske "ako SAD održi svoja obećanja", misleći na prodaju borbenih zrakoplova F-16 Turskoj, koju je američki Kongres blokirao.

Ankara je povukla veto i dopustila Finskoj da se pridruži Atlantskom savezu u ožujku, ali tek nakon uklanjanja embarga na prodaju oružja Turskoj koji je Helsinki uveo 2019. godine, nakon turskih operacija protiv kurdskih snaga u sjevernoj Siriji. Finska, koja je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u isto vrijeme kada i Švedska, dobila je članstvo u travnju.

Turska je opetovano optuživala Švedsku za pružanje utočišta zabranjenim kurdskim militantima i zahtijevala njihovo izručenje. Erdogan je također zatražio od Švedske da poduzme mjere zbog spaljivanja Kur'ana na prosvjedima u zemlji koji su razbjesnili mnoge u muslimanskim zemljama.

Turska i Mađarska posljednje su članice NATO-a koje još nisu ratificirale ulazak Švedske, što moraju odobriti sve članice prije nego što stupi na snagu. Ako zeleno svjetlo stigne i iz Mađarske, Švedska će vjerojatno moći ući u savez prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a zakazanog za 28. i 29. studenoga u sjedištu u Bruxellesu.

Erdogan: Turska više ništa ne očekuje od EU

Međutim, čini se da nema napretka u odnosima Ankare s EU. Turski predsjednik rekao je 1. listopada da njegova zemlja više ništa ne očekuje od Europske unije pred čijim vratima čeka 40 godina.

- Održali smo sva obećanja koja smo dali EU, ali oni nisu ispunili gotovo ništa od svojih - rekao je on, dodavši da neće tolerirati nikakve nove zahtjeve ili uvjete u procesu pristupanja svojoj zemlji za pridruživanje bloku.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon u srpnju je uoči sastanka Vijeća EU-a za vanjske poslove o Turskoj naglasila da rasprava o kandidaturi Turske za članstvo u EU ima smisla ako ta zemlja pokaže iskren interes. Tu se misli na niz izazova poput migracija, ciparskog pitanja i posredničke uloge Turske u ukrajinskom ratu.

Posrednik u ukrajinskom ratu

Prošle godine Turska se ponudila kao posrednik između Ukrajine i Rusije, pomažući u postizanju dogovora koji je omogućio siguran izvoz žitarica preko Crnog mora. Od tada Turska pregovara s obje strane o oživljavanju sporazuma koji je propao nakon što se Rusija povukla manje od godinu dana kasnije.

I Rusija i Ukrajina pripremaju se za iscrpljujuću zimu koja je pred nama. Ukrajina upozorava na nove udare na svoju energetsku infrastrukturu, a Rusija pokušava suzbiti ukrajinsku protuofenzivu.

Predsjednik Volodymyr Zelensky najavio je 21. listopada da će Turska sudjelovati u mirovnim pregovorima krajem listopada kako bi se razgovaralo o završetku rata u Ukrajini. Očekuje se da Rusija neće sudjelovati u pregovorima u kojima se Zelensky nada da će okupiti podršku za svoj mirovni plan.

Sredozemni otok Malta domaćin je kruga mirovnih pregovora o Ukrajini 28. i 29. listopada, nakon sličnih sastanaka u saudijskom gradu Jeddahu i Kopenhagenu ranije ove godine. Predstavnici oko 40 zemalja, uključujući Kinu, Indiju, Sjedinjene Države i Ukrajinu, sudjelovali su na saudijskom summitu koji nije rezultirao konačnom deklaracijom.

Erdogan naziva Hamas borcima za slobodu

U prvom Erdoganovom odgovoru na smrtonosne napade Hamasa 7. listopada, turski je predsjednik uzeo odmjeren ton, osuđujući sve napade na civile i pozivajući Izrael da bude odmjeren u svom odgovoru. No postao je mnogo glasniji nakon smrtonosnog napada na bolnicu Ahli Arab u Gazi prošlog tjedna, kada je Hamas odmah nakon eksplozije optužio Izrael za granatiranje bolnice. Izrael je, s druge strane, rekao da je krivo vođena raketa iz Gaze. Eksplozija je dovela do protesta širom muslimanskog svijeta.

U srijedu je rekao da otkazuje planove za posjet Izraelu zbog njegovog "nehumanog rata" protiv militanata Hamasa u Gazi. Turski čelnik je dodao da ne gleda na Hamas kao na terorističku organizaciju već kao na "osloboditelje", koji se bore za svoju zemlju, što je izazvalo brzu i ljutitu osudu izraelske vlade.

Ankara održava kontakte s Hamasom i, prema vlastitim izjavama, pokušava osigurati oslobađanje taoca. Hamas se smatra terorističkom organizacijom u SAD-u, Europi i Izraelu, ali ne i u Turskoj.

Erdogan je telefonski razgovarao s čelnikom islamističkog Hamasa Ismailom Haniyom. Prema turskim izvorima, Erdogan je rekao da je trajno mirovno rješenje na Bliskom istoku moguće samo s palestinskom državom unutar granica iz 1967. godine s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. Rekao je da će Turska nastaviti zagovarati trajno mirovno rješenje na međunarodnoj sceni. Tiskovna služba turske vlade objavila je u subotu na platformi društvenih medija X (bivši Twitter) da će Turska nastaviti raditi na prekidu vatre u regiji što je prije moguće. Erdogan također traži daljnju humanitarnu pomoć za pojas Gaze.

Turske aktivnosti na zapadnom Balkanu

Turska je posljednjih godina proširila svoj utjecaj na zapadnom Balkanu, uglavnom u zemljama regije s muslimanskim stanovništvom. U Bosni i Hercegovini (BiH) Ankara je proširila svoju prisutnost kroz otvaranje obrazovnih institucija, ali i kroz velike infrastrukturne projekte i mreže turskih poduzetnika. Turska je uložila više od 284 milijuna eura u infrastrukturu BiH, a najavljen je i četiri milijarde eura vrijedan projekt autoceste Beograd-Sarajevo koji financira Ankara.

U nedavno objavljenom izvješću o vanjskoj trgovini Albanskog zavoda za statistiku za razdoblje od siječnja do srpnja 2023. godine, Turska je rangirana kao treći najveći trgovinski partner Albanije, s udjelom od 6,8 ​​posto u obujmu.

Turska preuzima NATO misiju KFOR na Kosovu

Turska također pokazuje mišiće u Srbiji i na Kosovu. Načelnik Oružanih snaga Turske Yaşar Güler sastao se 25. listopada u Beogradu s potpredsjednikom Vlade Srbije i ministrom obrane Milošem Vučevićem.

- Turska ima veliki i značajan politički, ekonomski, sigurnosni i kulturni utjecaj i značaj za područje zapadnog Balkana - rekao je Vučević.

Dok je Güler naglasio da će Turska podržati pristupanje Srbije EU, druga dominantna tema bilo je pitanje sigurnosti na sjeveru Kosova. Snage pod vodstvom NATO-a KFOR na Kosovu redovito mijenjaju zapovjedništvo, posljednji put u listopadu. Turski general Özkan Ulutas preuzeo je vodstvo snaga od 4.500 vojnika. Dolazi u vrijeme obnovljenih napetosti između Kosova i Srbije. Paravojne jedinice kosovskih Srba napale su 24. rujna iz zasjede patrolu kosovske policije na sjevernom Kosovu, koje je gotovo isključivo naseljeno Srbima. U pucnjavi su poginula tri Srbina i jedan kosovski policajac.

- Ohrabreni smo uvjeravanjima koja smo dobili od gospodina Gülera u pogledu sigurnosti srpske zajednice na Kosovu i Metohiji - rekao je Vučević.

Dodao je da će Srbija inzistirati da "na administrativnoj liniji prema Kosovu i Metohiji budu samo pripadnici KFOR-a sa kosovsko-metohijske strane i da se nastave zajedničke patrole pripadnika Vojske Srbije i KFOR-a duž administrativne linije".

- Srbija također potiče izravnu komunikaciju između načelnika Glavnog stožera Vojske Srbije i zapovjednika KFOR-a - dodao je.

Turska se distancira od Zapada?

S ulaskom Turske Republike u drugo stoljeće, ostaje pitanje u kojem smjeru Erdogan pokušava usmjeriti zemlju i hoće li u konačnici biti uspješan.

Za Berka Esena, profesora na Sveučilištu Sabanci u Istanbulu, Erdogan se zalaže za Drugu republiku, konzervativniju, islamsku, koja se distancira od Zapada.

- Trudi se ostaviti traga na svim važnijim političkim poljima i na svim projektima. Ali bilo da se radi o proslavi neovisnosti zemlje ili odavanju počasti vojsci, čiji je predsjednik vrhovni zapovjednik, Mustafa Kemal Atatürk je posvuda - napominje akademik.

- Nije ga u potpunosti uspio izbrisati, ali vjerojatno će to pokušati učiniti nakon 2023. godine - očekuje Esen.


(Vijesti.ba / FENA)