Ovim potezom Kijevu je ograničena upotreba moćnog oružja u borbi protiv moskovske invazije, dok je Bijela kuća istovremeno pokušavala privući Kremlj na otvaranje mirovnih pregovora, piše Wall Steet Journal.
Zbog tajnog, ali strogog procesa odobravanja u Ministarstvu odbrane, Ukrajina od kasnog proljeća ne smije ispaljivati američke taktičke raketne sisteme dugog dometa, poznatije kao ATACMS, na ciljeve u Rusiji. Prema riječima dvojice zvaničnika, Ukrajina je u najmanje jednom navratu pokušala iskoristiti ATACMS za napad na ruski teritorij, ali zahtjev je odbijen.
Mehanizam kontrole
Ovaj američki veto na dalekometne udare značajno je ograničio ukrajinske vojne operacije. Elbridge Colby, podsekretar u Pentagonu za politiku, osmislio je poseban "mehanizam pregleda" za odlučivanje o zahtjevima Kijeva. Taj mehanizam ne obuhvaća samo oružje američke proizvodnje, već i ono koje su Ukrajini dostavili evropski saveznici, a koje se oslanja na američke obavještajne podatke i komponente.
Time je ministru odbrane Peteu Hegsethu data konačna riječ o tome može li Ukrajina koristiti ATACMS, čiji je domet gotovo 300 kilometara, za napade na Rusiju. "Predsjednik Trump je bio vrlo jasan da rat u Ukrajini mora završiti. Trenutno nema promjena u vojnom položaju Rusije i Ukrajine", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, dodavši: "Ministar Hegseth radi u potpunoj saglasnosti s predsjednikom Trumpom."
Pentagon i ukrajinski zvaničnici nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Trumpova nejasna poruka
Zahtjevom za odobrenje Pentagon je praktički poništio odluku bivšeg predsjednika Joea Bidena, koji je u posljednjoj godini mandata dopustio Ukrajini udare unutar Rusije sistemima ATACMS. Zanimljivo je da je Trump u četvrtak na društvenim mrežama objavio kako Ukrajina ne može poraziti Rusiju ako ne može "igrati napadački", javlja Index.hr.
"Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, dobiti rat bez napada" na zemlju koja je izvršila invaziju, napisao je. "Nema šanse za pobjedu!". Ipak, američki zvaničnici kažu da ova izjava ne signalizira promjenu politike koja bi ukinula mehanizam odobrenja. S druge strane, visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je da bi se Trump mogao predomisliti i olakšati proširene ofanzivne operacije protiv Rusije. Podsjetimo, kao izabrani predsjednik, Trump je Bidenovu odluku da dopusti napade unutar Rusije nazvao "glupom", tvrdeći da to "samo eskalira rat".
Utjecaj dalekometnog oružja
Američki ATACMS i drugo dalekometno oružje, poput britanskih krstarećih projektila Storm Shadow, nisu sami po sebi promijenili tok rata, ali su Ukrajini omogućili da prijeti ruskim komandnim centrima i aerodromima daleko od prve crte ratišta. Proces odobravanja u Pentagonu odnosi se i na korištenje projektila Storm Shadow, jer se oni oslanjaju na američke podatke za ciljanje.
Administracija je prošle sedmice odobrila prodaju 3.350 avionskih projektila ERAM (Extended Range Attack Munition), koji bi u Ukrajinu trebali stići za otprilike šest sedmica. Paket naoružanja vrijedan 850 miliona dolara uglavnom finansiraju evropske zemlje. Ipak, nekoliko američkih zvaničnika potvrdilo je da će i za korištenje ERAM-a, čiji je domet između 240 i 450 kilometara, Ukrajina morati tražiti odobrenje Pentagona.
U međuvremenu, Ukrajina je razvila i vlastito dalekometno oružje, posebno dronove za napade na ruske rafinerije nafte. Predsjednik Zelenski nedavno je najavio da njegova zemlja razvija novi krstareći projektil Flamingo, koji bi mogao ući u proizvodnju do kraja ove ili početkom sljedeće godine. "Dronovi su izvrsni za određene stvari, ali imaju i vlastite ranjivosti", rekao je James Townsend, bivši visoki zvaničnik Pentagona, komentirajući ograničenja. "Ne želite ograničiti ukrajinsku sposobnost da vrši pritisak na Ruse."
Još ništa od nastavka pregovora
Vijest vezana uz američke projektile dugog dometa je uslijedila u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump postaje sve više frustriran zbog trogodišnjeg rata i nemogućnosti da osigura mirovni dogovor između Rusije i Ukrajine.
Nakon što njegov samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te potom susret s evropskim liderima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nisu polučili vidljiv napredak, Trump je u petak rekao da razmatra uvođenje ekonomskih sankcija Rusiji ili odustajanje od mirovnog procesa.
"Donijet ću odluku što ćemo učiniti i to će biti jako važna odluka, hoćemo li ili ne uvesti sveobuhvatne sankcije ili enormne carine, ili jedno i drugo, a možda ne učinimo ništa i kažemo: to je vaša borba", rekao je Trump.
Trump je gajio nadu da će dogovoriti bilateralni susret Putina i Zelenskog, ali to se također pokazalo kao jako teško.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u petak za NBC da nema dogovorene agende kao preduslova da bi se sjelo za stol sa Zelenskim "Putin je spreman sastati se sa Zelenskim kada se dogovori agenda za samit. A ona još uvijek nije spremna", rekao je Lavrov i dodao da se za sada takav susret ne planira.
Putin je u više navrata upozorio da ukrajinska vojska ne može koristiti visokoprecizno oružje dugog dometa bez direktnog učestvovanja oficira NATO-a. Time bi se, kako je naglasio, Zapad direktno uključio u rat protiv Rusije.
(Vijesti.ba)