Oleksiji Arestovič, jedan od najprepoznatljivijih ukrajinskih političara od početka rata, nedavno je najavio da planira sudjelovati na nadolazećim predsjedničkim izborima.
Podsjetimo, Arestovič je u januaru ove godine podnio ostavku na dužnost savjetnika predsjednika Volodimira Zelenskog.
Takvu odluku je objasnio salvom kritika koje je izazvala njegova izjava da je ruski projektil pogodio stambenu zgradu u Dnjepru zato što ga je oborila ukrajinska protuzračna odbrana. Tokom proteklih mjeseci, Arestovič je bio sve glasniji u kritiziranju Zelenskog i njegovog užeg kruga, zauzimajući stavove koje mnogi u Ukrajini smatraju proruskima.
Arestovič je u razgovoru za Meduzu predstavio razloge zbog kojih je otišao u oporbu i što planira učiniti ako postane predsjednik. "Možemo reći da Zelenskom mandat istječe 31. maja. I moraju se održati redoviti izbori. Nejasno je hoće li se održati ili ne. Ali oni će se svakako dogoditi - prije ili kasnije. I mislim da će to biti prije nego kasnije", kazao je.
Smatra da bi barem dio Ukrajinaca odgađanje predsjedničkih izbora protumačio kao uzurpaciju vlasti. "Spojimo to s neuspjesima na fronti, najblaže rečeno, i oštrom zimom koja je pred nama. Vjerujem da će se svaka pogreška vlasti nakon 31. ožujka pomno ispitati", predviđa Arestovič. a prenosi Index.
Napomenuo je kako se sljedeće godine održava niz važnih izbora diljem svijeta: predsjednički izbori u SAD-u i Rusiji, te izbori za EU parlament. "Ljudi umorni od rata, nedostatak stvarnih izgleda Ukrajine za pobjedu i kriza legitimiteta - domaćeg i međunarodnog - gotovo sigurno znače da će biti izbora u nekom obliku", uvjeren je.
Najavio je kako će izaći na izbore neovisno od toga kad će oni biti održani. Priznaje kako o svojim planovima nije razgovarao s Uredom predsjednika. Kaže kako je u sukobu s Uredom zbog nekih postupaka koji su prema njemu protivni "normalnom političkom procesu".
-Prvo, bilo je znakova neovlaštenog prisluškivanja. Drugo, policija se pojavila u mojoj kući. U našoj zemlji nitko neće prstom taknuti bivšeg savjetnika. To bi se moglo učiniti samo uz dopuštenje (vodstva zemlje). Dakle, policija se pojavila u mojoj kući. A prema nekim izvještajima, radilo se o maskiranim službenicima Ukrajinske službe sigurnosti, saopćio je.
Tvrdi da je nastavio podržavati stav najvišeg vojnog i političkog vodstva Ukrajine i nakon što je 17. januara napustio Ured predsjednika. Smatra da je 70 posto kompromitirajućih podataka o njemu servirao upravo navedeni Ured.
-U ranoj fazi rata, moj rejting bio je vrlo visok, odmah iza predsjednikovog. Dakle, već tada smo bili konkurenti, iako sam bio član tima. Pošteno sam stajao uz predsjednika i uz viši vojno-politički vrh. Radio sam godinu i pol s tim ljudima, znajući da mi zabijaju nož u leđa u svakoj prilici. Radio sam u interesu Ukrajine, rekao je.
-Znao sam kako štete šireći masovnu korupciju, vodeći zemlju autoritarnim putem... Umjesto reformi, došlo je do stagnacije, monopolizacije i tako dalje - ukratko, svih obilježja demokratije koja se urušava. Ali ja sam to tolerisao jer sam smatrao da njihovo djelovanje više koristi državi nego što šteti. Tada je postojala ravnoteža. Ali ljetos sam shvatio da je šteta veća od koristi, dodao je.
Potvrdio je kako se trenutno nalazi u Ukrajini jer sudjeluje na međunarodnim forumima, ali dodaje kako se boji da će "možda morati ostati opozicioni političar u emigraciji, pa čak i sudjelovati na izborima iz inozemstva". Prema njemu, kada vas članovi vlasti optužuju da ste ruski špijun i obećaju da će vas zatvoriti, to nipošto ne potiče povratak.
Nije želio precizirati gdje se trenutno nalazi. "Stalno putujem. Zapravo trenutno posjećujem puno događaja", naveo je. Najavio je kako će osnovati političku stranku koju će nazvati po sebi. Nije želio otkriti imena poznatih javnih osoba iz Ukrajine koje će pozvati u svoju stranku.
Vjeruje kako nema garancija da bi rat završio nakon povratka na granice iz 1991. Osvrnuo se na optužbe da je agent Kremlja. "Ja sam ukrajinski oficir koji je se zakleo na vjernost ukrajinskom narodu da će ga štititi ne štedeći truda. Vjerno ću izvršavati svoju odanost. Sve spekulacije moraju biti potkrijepljene dokazima", poručio je.
-Moja obrana ruskog jezika i kulture prije svega je odbrana ljudskih prava i sloboda. A ako gradimo zemlju u kojoj se progoni ruski jezik, po čemu se razlikujemo od Putina koji progoni ukrajinski? Ne želim da Ukrajinu pretvore u Putinovu Rusiju. Mi se borimo za slobodu. To znači da se moramo pridržavati svih kriterija slobode, nastavio je.
-Rusija je naš komšija, ne ide nikuda. Putini dolaze i odlaze, ali Rusija će tu ostati. Sve nas zanimaju dvije stvari. Prvo, da Rusija postane jaka, slobodna, demokratska država. Drugo, da Rusija postane dio Zapada. I sprječavanje da odluta prema Kini i postane kineska nuklearna satelitska država, zaključio je.
(Vijesti.ba)