Ažurirano:
“Izuzetna mi je čast da danas na Globalnom forumu za izbjeglice, predstavljam Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja se ne tako davno i sama suočila sa milionskim raseljenjem kako unutar zemlje, tako i odlivom van njenih granica.
U tim turbulentnim godinama, građanima naše zemlje mnogo je značila UN Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951., odnosno 1954. godine, kada je stupila na snagu”, kazao je danas na početku svog obraćanja ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dr. Sevlid Hurtić.
Istaknuo je da globalne migracije nisu zaobišle ni Bosnu i Hercegovinu.
“Počastvovan sam što sa ovog mjesta danas, kao ministar za ljudska prava i izbjeglice, mogu uputiti afirmativne poruke o onome šta smo kao država poduzeli u pogledu ispunjavanja obaveza po Konvenciji i njenog Protokola iz 1967. godine u momentu kada smo se i mi našli na udaru brojnih migranata koji su pristizali i danas pristižu u BiH u potrazi za sigurnijim životom za sebe i svoju porodicu. Kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ove godine prošlo je više od 70.000 migranata, a pola od ovog broja je trenutno u BiH. Vlasti Bosne i Hercegovine su izbjeglicama sa priznatim statusom, ali i apatridima omogućile sticanje državljanstva pod olakšanim uslovima i to nakon pet godina boravka u zemlji”, kazao je ministar Hurtić, dodavši da sve osobe koje dobiju status izbjeglice u BiH imaju pravo na putnu ispravu, koja im omogućava nesmetan izlazak i povratak u našu zemlju.
U 2024. godini planirane su izmjene Zakona o azilu, koji bi propisao prava i za osobe pod supsidijarnom zaštitom.
“Slijedom odobravanja kandidatskog statusa za članstvo u EU, oblast azila prepoznata je među 14 prioriteta koje naša država mora ispuniti u procesu evropskih integracija. U tom smislu, preporuka je Evropske komisije da je potrebno osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila”, rekao je između ostalog.
Ministar Hurtić je istaknuo i da je Bosna i Hercegovina otvorila svoja vrata i za djecu i porodice koje su pristigle iz Gaze. Pružen im je boravak, hrana i sve ostalo što je potrebno dok ne regulišu svoje dokumente, a većina njih je od ranije u postupku spajanja porodica i dobijanja bh. državljanstva.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja