Predstavljeno strateško djelo 'Historija BiH': Istina o našoj državi!

Večeras je u sarajevskoj Vijećnici svečano promovisana edicija "Historija Bosne i Hercegovine“. Radi se o specijalnom izdanju u šest tomova Instituta za historiju Univerziteta uz Sarajevu.

Ovo djelo predstavlja prvu institucionalnu historiografsku sintezu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Riječ je o generacijskom projektu, kako ga autori nazivaju, na kojem su aktivno radili posljednje dvije i po godine.

Kako je za Vijesti.ba rekao dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu i glavni i odgovorni urednik edicije, po prvi put od kada postoje historiografska istraživanja u Bosni i Hercegovini konačno smo dobili institucionalnu preglednu naučnu historiografsku sintezu prošlosti Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do recentne prošlosti na kraju 20. stoljeća na jednom mjestu.

- Riječ je o „zaokruženom obrazovanju“ u 6 tomova iz pera domaćih autora, 47 doktora nauka iz historijske i drugih srodnih oblasti, pod devetočlanim uredništvom. Do danas nemamo djela sintetskog karaktera iz oblasti historije Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o historijama, enciklopedijama, hronologijama ili leksikonima, posebno ih nemamo u okviru naučnih institucija, dakle, onim oblicima publicističkog rada koji podrazumijeva pisane naučne preglede ljudskog znanja, navodi dr. Bešlija.

On je naglasio da dodatnu vrijednost ovoj ediciji daje sam „koncept projekta koji je podrazumijevao isticanje Bosne i Hercegovine i njenog hoda kroz historiju u prvi plan."

Dr. Adnan Jahić, profesor na Odsjeku za historiju Univerziteta u Tuzli je naglasio da se “već duže vrijeme osjećala potreba, kako u historiografskim krugovima tako i u društvu u cjelini, za jednom cjelovitom, naučno utemeljenom i profesionalno napisanom Historijom Bosne i Hercegovine.”

- Ova višetomna sinteza će doprinijeti boljem poznavanju i razumijevanju složenih i zamršenih tokova bosanskohercegovačke historije, ali i, želim vjerovati, razbijanju mitova i stereotipa kojim obiluje javni diskurs u našoj zemlji i regionu, opterećen nacionalističkom megalomanijom, politički oblikovanim narativima i romantičarskim predstavama o prošlosti ove zemlje i njenih ljudi. Ova edicija je važan korak u afirmaciji istine o našoj državi, njenim narodima i građanima, njenoj bogatoj kulturi i baštini, izjavio je dr. Jahić za Vijesti.ba.

Jedan od urednika edicije, dr. Enes Dedić, naučni saradnik na Institutu za historiju UNSA, za Vijesti.ba je pojasnio da edicija “bez ikakve dileme ima potencijal da bude najveći historiografski projekat ikada u Bosni i Hercegovini“.

- Ovo izdanje obuhvata historiju prostora današnje Bosne i Hercegovine od prahistorije zaključno sa devedesetim godinama 20. stoljeća.. U sklopu ovog projekta meni je pripala čast i velika odgovornost da budem urednik i jedan od autora drugog toma publikacije pod naslovom “Srednjovjekovna Bosna”. U okviru ovog toma odnosno ukoričene knjige obrađeni su historijski događaji i procesi od ranog srednjeg vijeka, odnosno od formiranja prvih slavenskih sklavinija sredinom 6. stoljeća, pa sve do sredine 15. stoljeća kada je osmanskim osvajanjem bosanske države okončana srednjovjekovna epoha na ovom prostoru. U pisanju ovog toma učestvovale su mlađe i starije generacije historičara, lingvista, arheologa i historičara umjetnosti, naglasio je dr. Dedić.

Svim zainteresiranim ovo djelo biti dostupno do kraja januara, a već ga je moguće naručiti na web-shopu Instituta za historiju ili putem e-maila, dok će do kraja godine narudžbe biti moguće po promotivnoj cijeni od 200 KM.

Edicija se sastoji od šest tomova (oko 2.250 stranica) naslovljenih: „Prostor Bosne i Hercegovine u prahistoriji i antici, “Srednjovjekovna Bosna“, „Bosna u osmansko doba“, „Bosna i Hercegovina u austrougarsko doba“, „Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću (1918-1945) i „Bosna i Hercegovina u 20. stoljeću (1945-1995)“.

Glavni i odgovorni urednik izdanja je direktor Instituta za historiju Sedad Bešlija, a urednici tomova su: Adnan Busuladžić, Enes Dedić, Sedad Bešlija, Hana Younis, Muhamed Nametak, Adnan Jahić, Sanja Gladanac Petrović, Dženita Sarač Rujanac i Jasmin Medić.

Autori tekstova su: Snježana Šušnjara, Kerima Filan, Dženan Brigić, Gaj Trifković, Adnan Jahić, Nikola Čiča, Adis Zilić, Sanja Gladanac Petrović, Enes Dedić, Andrea Baotić Rustanbegović, Esad Kurtović, Nedim Rabić, Dženan Dautović, Edin Bujak, Lejla Nakaš, Ema Mazrak, Enes Pelidija, Sedad Bešlija, Hana Younis, Aladin Husić, Muamer Hodžić, Faruk Taslidža, Behija Zlatar, Velida Mataradžija, Izet Šabotić, Haris Dervišević, Muhamed Nametak, Zijad Šehić, Mehmed Bećić, Edin Veladžić, Enes S. Omerović, Salkan Užičanin, Omer Hamzić, Nehrudin Rebihić, Dženita Sarač Rujanac, Semir Hadžimusić, Mirza Džananović, Aida Abadžić-Hodžić, Aida Ličina Ramić, Jasmin Medić, Sead Selimović, Hamza Karčić, Hikmet Karčić, Zilha Mastalić-Košuta, Edin Veletovac, Muamer Džananović i Sead Bandžović.

(Vijesti.ba)