24.01.2024 / 18:11 Svijet - Glavni izvor slatke vode

Neodržive prakse navodnjavanja i klimatske promjene: Ubrzano padaju nivoi podzemnih voda u svijetu

Neodržive prakse navodnjavanja i klimatske promjene: Ubrzano padaju nivoi podzemnih voda u svijetu
Foto: Ilustracija
Nivoi podzemnih voda u svijetu u zadnjih 40 godina ubrzano padaju, a taj je proces potaknut neodrživim praksama navodnjavanja i klimatskim promjenama, rezultati su danas objavljenog istraživanja.

Podzemne vode glavni su izvor slatke vode za poljoprivredna dobra, za domaćinstva i za razne industrije, a njihovo pretjerano iscrpljivanje moglo bi predstavljati ozbiljnu ekonomsku i ekološku prijetnju, poput pada prinosa usjeva i destruktivnog slijeganja tla, posebno u obalnim područjima. Rezultati su to istraživanja objavljenog u naučnom časopisu Nature, prenosi HINA.

"Vjerovatno je jedna od glavnih pokretačkih sila iza toga ubrzanog opadanja nivoa podzemnih voda njihovo prekomjerno korištenje za poljoprivredu, odnosno za navodnjavanje u sušim klimatskim uslovima", smatra Scott Jasechko, jedan od koautora istraživanja sa Univerziteta Kalifornija u Santi Barbari.

No, utjecaj na taj fenomen ima i suša, također potaknuta klimatskim promjenama. Pritom, poljoprivrednici ispumpavaju više podzemne vode nego što je uobičajeno da bi zajamčili navodnjavanje svojih usjeva, pojasnio je Jasechko.

Opadanje nivoa podzemnih voda posebno je izraženo u sušnim klimama gdje su pod usjevima velike površine, pokazalo je istraživanje u sklopu kojega su stručnjaci istražili 170.000 podzemnih bunara u više od 40 zemalja. Ustanovljeno je da su među najteže pogođenim regijama sjeverna Kina, Iran i zapad Sjedinjenih Država.

Više od trećine od 1693 sistema vodonosnika koji su praćeni za vrijeme istraživanja smanjilo se za najmanje 0,1 metar godišnje u razdoblju od 2000. do 2022., a kod 12 posto ih je uočen godišnji pad veći od 0,5 metara.

Vodonosnici su podzemni slojevi ili slojevi stijena i ostalih geoloških naslaga dovoljne poroznosti da omogućuju protok podzemnih voda.

U spomenutom su se razdoblju neki od najteže pogođenih vodonosnika u Španiji, Iranu, Kini i Sjedinjenim Državama smanjivali za više od dva metra godišnje.

U oko 30 posto proučavanih vodonosnika stopa iscrpljivanja vode ubrzala se od 2000.

Neki vodonosnici uspjeli su se oporaviti u tom razdoblju, dijelom zbog lokalno poduzetih mjera čiji je cilj bio ograničiti količinu vode koja se može ispumpati.

Vodonosnici se mogu nadopuniti i vodom preusmjerenom sa nekoga drugog mjesta, no, takav oblik "oporavka" bio je "relativno rijedak" pa je pred nama još puno posla, rekao je Jasechko.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo