20°C
Mostar 22°C
Tuzla 22°C
Banja Luka 24°C
Bihać 21°C

15.05.2024 / 16:24 BiH - Visoki predstavnik

Schmidt u UN: Dodik radi na raspadu BiH, to je scenario s teškim posljedicama

Schmidt u UN: Dodik radi na raspadu BiH, to je scenario s teškim posljedicama
Foto: Vijesti.ba
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt predstavio je danas u Ujedinjenim nacijama izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. godine. Visoki predstavnik Christian Schmidt navodi da je izvještajni period obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Evropsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP).

U izvještaju se navodi da je odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregoivora sa BiH bila dobrodošao doprinos naporima da se zaštiti stabilnost zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutrašnjih izazova, te da daju poticaj za svoje ubrzan napredak. Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, tzv Trojku – da se angažiraju odgovorno i konstruktivno za zajednički interes, odnosno unapređenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost prevazilaženja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za općte dobro nije slabost već snaga. Mora se podsticati a ne kažnjavati ili eksploatirati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH.

Odluka Evropskog vijeća menja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju BiH. Visoki predstavnik je intenzivno radio na podršci ovoj odluci u smislu uslova koje je neophodno ispuniti.

Međutim, to je nedovoljno da se suprotstavi prijetnjama stabilnosti BiH. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske (RS) na čelu sa predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodik aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i GFAP.

Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da izvršava svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će nastaviti s jednostranim povlačenjem RS iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni poreski, pravosudni i izborni sistem – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju da izraze svoju bezuslovnu posvećenost GFAP-u, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu.

- Ova obaveza djelimično nedostaje - upozorava Schmidt.

Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. Osim što promovira ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.

Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodna ad hoc institucija visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost da provede mandat GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom Predstavnik, a ne entitetu.

Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku sa njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavala različita politička mišljenja.

Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama.

Cjelokupno političko okruženje je plodno tlo za prijetnje tranzicionoj pravdi. Tu je nazadovanje u nastojanjima javnosti da se suoči s prošlošću i alarmantan nivo etnonacionalističkog historijskog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinacai. Ovi trendovi su bili usko povezani sa opštim nazadovanjem demokratije, poštovanjem ljudska prava i vladavina prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine.

Nastavljeni su incidenti protiv povratnika. Postojao je stalan priliv prijava o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno pothranjuje osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom, navodi se, između ostalog, u izvještaju visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a.

Dodaje da će se odljev ljudi ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih nivoa.

"Broj onih koji su napustili BiH u periodu od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti. Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u martu 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Evropske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. marta 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore sa BiH, pozivajući Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužioca, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj nivou čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužioca ovisno o njihovom entitetskom porijeklu", navedeno je u izvještaju.

Visoki predstavnik nije integrisao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sistemu.

"Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u grupi predmeta Sejdić-Finci pred Evropskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju", ističe se, između ostalog, u izvještaju Schmidta.

Jedan dio izvještaja se odnosi na veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida”.

“Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca i dalje postoji u BiH i cijelom regionu, koje često čine visoki politički predstavnici iu medijskom prostoru. Nedavno je, u kontekstu neustavnog obilježavanja 9. januara kao Dana RS, predsjednik RS-a ponovo negirao genocid u Srebrenici i veličao osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, nazivajući ih pojedincima koji su vodili RS i borili se za slobodu”, navodi se.

Dodaje da političari također daju javnu podršku osuđenim ratnim zločincima.

“Tako je 16. februara 2024. godine Valentin Ćorić, kojeg je MKSJ osudio na 16 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, u Mostaru promovirao svoju knjigu, autobiografski izvještaj iz Haga. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i drugi političari prisustvovali su događaju, doduše bez komentara, odajući počast ovoj osobi u javnoj kulturnoj ustanovi”, navodi s.

Dodaje da nisu pokazali distancu prema tzv. “Herceg-Bosni” niti prema zločincu.

“Nakon ovog događaja, Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražilo je da svi međunarodni i domaći zvaničnici prekinu kontakte “sa svim osobama koje veličaju ili podržavaju osuđene ratne zločince”. Negiranje, minimiziranje ili relativiziranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje njihovih počinitelja imaju štetne učinke na društvenu koheziju i političku stabilnost i produžavaju bol žrtava zločina. Oni potkopavaju početne i krhke korake ka pomirenju na terenu”, navodi Schmidt.

Dodaje se da se nastavlja “osim privremenog isticanja banera i bilborda, veličanje osuđenih ratnih zločinaca kroz murale i grafite širom zemlje, dodajući napore za legitimizaciju ekstremističkih ideologija i kulture koja slavi ratne zločine”.

“Najbrojniji su murali koji prikazuju Ratka Mladića na mnogim lokacijama širom RS. Nedavno je proširen, umjesto da bude uklonjen, već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka. Uprkos kriminalizaciji ove prakse, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nedozvoljeni. Važan je brz odgovor, jer su 9. januara 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH), gdje su dva mladića uhvaćena kako na autobuskoj stanici ispisuju ime Ratka Mladića, počinivši krivično djelo „izačavanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje , razdor i netolerancija”, navodi se u izvještaju.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo