Rutte: Evropa mora više ulagati u vojsku, SAD sa pravom traži balans

Američki predsjednik Donald Trump zahtijeva da saveznici izdvajaju 5 posto svog BDP-a za odbranu, što je drastično povećanje u odnosu na 2 posto, koliko je odbrambeni savez dogovorio prije više od deset godina. Međutim, sada se smatra da je taj prag prenizak s obzirom na prijetnju koju predstavlja Rusija, kao i potrebu za ponovnim naoružavanjem i slanjem oružja Ukrajini.

O budućem cilju potrošnje trebalo bi se odlučiti na samitu NATO lidera u junu u Hagu.

„Tokom narednih nekoliko mjeseci postić ćemo saglasnost“ o budžetskom cilju, rekao je Rutte, dodajući da će za povećanje izdvajanja „odbrana morati biti prioritet u odnosu na druge stvari.“ Time je aludirao na to da će vlade morati donositi teške odluke između vojnih troškova i popularnih socijalnih programa.

Savez trenutno postavlja nove ciljeve kapaciteta, koji će odrediti gdje bi dodatna sredstva trebala biti usmjerena. Rutte je rekao da je već jasno kako nedostaju sistemi protivzračne odbrane, rakete dugog dometa i tenkovi za održavanje vojnih snaga.

„Nismo ulagali dovoljno u posljednjih 40 godina, posebno nakon pada Berlinskog zida“, rekao je Rutte o evropskoj i kanadskoj potrošnji na odbranu. „SAD s pravom traži da se to izbalansira. To je potpuno logično.“

Rutte je također insistirao da su Sjedinjene Države i dalje posvećene NATO savezu, uprkos nedavnim izjavama američkog ministra odbrane Petea Hegsetha, koji je rekao da evropski saveznici „ne mogu pretpostaviti da će američko prisustvo trajati zauvijek.“

Budući da SAD čini više od 50 posto BDP-a NATO-a, savez je „prije svega američka organizacija“, rekao je Rutte, dodajući da postoji „jasna posvećenost NATO-u“ od strane SAD-a.

Generalni sekretar NATO-a također je naglasio da je „sve na stolu“ u bilo kakvim mirovnim pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini. Oko toga postoji određena konfuzija, budući da su Trump i Hegseth obojica isključili mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u i rekli da Kijev neće moći povratiti svu teritoriju koju je zauzela Rusija – iako je Hegseth kasnije pokušao ublažiti neke od tih izjava.

„Moramo ovo okončati na način... da Putin ne zauzme ni jedan kvadratni metar ili kilometar Ukrajine“, rekao je Rutte, dodajući: „Ne mislim da bi to bio loš dogovor.“

(Vijesti.ba)