Foto: Crno tržište cvjeta, legalne cvjećare propadaju

Nelegalni štandovi sa cvijećem na ulicama gradova u BiH znak su da je danas 8. mart, Međunarodni dan žena. Novi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBIH u svom Članu 127. kaže da se onaj ko obavlja trgovinu bez odobrenja nadležnog organa može kazniti osim novčanom i kaznom oduzimanja robe koja se nalazi u prodaji.

Ubijanje legalnih cvjećara

I dok legalne cvjećare i cvjećari cijele godine plaćaju poreze državi, radnike, poslovne prostore, dozvole, te čekaju 8. mart kao najprometniji dan u godini, upravo tog dana ih uništava nelegalna i nelojalna konkurencija.

Rijetko ko obraća pažnju na činjenicu da je riječ o prodaji na crno. Iako će biti onih koji će reći da je ovo prilika da “obični ljudi” zarade, postavlja se pitanje koliko zarade njihovi dobavljači, koliko novca nestane na crnom tržištu bez računa i poreza.

Na koncu, postavlja se pitanje želimo li uređenu državu i sistem.

Šta država traži od legalnih?

Registrovane radnje za prodaju cvijeća rade tokom cijele godine, ispunjavaju svoje obaveze prema državi, podložne su provjerama inspekcija i prolaze stroge zakonske regulative kako bi mogle prodavati cvijeće. Da bismo vam bolje približili o kako značajnom problemu se radi, izdvojili smo obaveze legalnih prodavača koje moraju ispuniti prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini.

Fiskalni uređaj, deklaracije …

Legalan trgovac mora da ispoštuje brojne odredbe, od kojih je jedna ispunjavanje minimalno tehničkih uslova za rad (davanje izjave i dostavljanje u inspekciju). Obavezno mora imati fiskalizovan uređaj.

Lagalan trgovac mora uredno voditi Trgovačku knjigu i sve kalkulacije, formirati cijene i uredno ih istaknuti, osigurati svu popratnu dokumentaciju potrebnu za ovaj artikal, u slučaju kontrole poput ulaznih kalkulacije.

Potrebno je uredno izložiti artikal i staviti propisane deklaracije u kojima se jasno vidi da je društvo registrovano za promet biljem te da ima saglasnost nadležnog Ministarstva.

Osposobljen kadar

To nije sve. Društvo se mora registrovati kod nadležnog Ministarstva poljoprivrede u Registar proizvodača, prerađivača, uvoznika i distributera biljki, biljnih proizvoda i reguliranih objekata te ispoštovati Zakona o zaštiti zdravlja bilja.

Uz to mora poštivati Pravilnik o fitosanitarnom registru i o biljnim pasošima. Društvo mora da ispunti i uslove u vidu zaposlenog kadra, odnosno na neodređeno zaposliti lice odgovorno za zdravlje bilja, konkretno inžinjera poljoprivredeLice odgovorne za zdravlje bilja mora položiti test da je osposobljen za ovaj posao, pored toga što ima diplomu.

Obavezno specifično skladište

Objekat mora da ispunjava uslove u pogledu skladištenja, imati zaseban prostor spcifične namjene konkretno za skladištenje bilja, mora biti fizički odvojen od ostalih prostora, mora biti propisno označen. Te prostore mora pregledati komisija Ministarstva poljoprivrede i dati odobrenje da ispunjava uslove propisane zakonom. Legalni prodavači imaju i obavezu podnošenja godišnjeg izvještaja do marta mjeseca svake godine za prethodnu godnu (broj uvezenog bilja,vrsta, broj prodatih komada itd.).

Ako pravno lice uvozi bilje, osnova uopšte da započne proces dobijanja dozvola je da ima prethodno sve nabrojano te još dodatno mora da ishoduje Rješenje/saglasnost i mišljenja za uvoz roba koja se nalazi na režimu „D“ prema Odluke o klasifikaciji roba na režime izvoza i uvoza. Tek nakon ovoga rješenje se šalje na granični prelaz i tek tada može roba ući preko granice/carine i završiti na policama za prodaju.

Ovo je samo djelić obaveza ako se na bh. tržištu želite legalno baviti prodajom ove vrste robe. Ipak, na ovu poraznu činjenicu nema reakcije inspekcija, niti dežurnih po(ana)litičara koji, kada se dodvoravaju svojim biračima, na sav glas traže pooštravanja kaznene politike prema trgovcima koji legalno posluju.

Šta kažu inspekcije

Nakon prijava sa rugla oko pijace na Stupu, Vijesti.ba su se jučer obratile kantonalnoj inspekciji Kantona Sarajevo.

Iz inspekcije su najavili da će provoditi pojačane nadzore na navedene okolnosti tokom predstojećeg vikenda. No da su to već revnosno radili, slike slične ovima iznad već bi bile prošlost.

Navode da prodaja na improviziranim štandovima, odnosno prodaja izvan registrovanih prostorija za promet, predstavlja pojavu tzv. "crnog tržišta" i ona se suzbija kao nezakonita pojava, s obzirom da se radi o višestrukom prekršaju koji uključuje:

-povredu Zakona o javnom redu i miru KS, što je u nadležnosti MUP-a KS;

-komunalni prekršaj (neovlašteno zauzimanje javne površine);

-tržišni prekršaj (promet robom nepoznatog porijekla);

-saobraćajni prekršaj (ometanje saobraćaja u kretanju ili mirovanju na saobraćajnici);

-sanitarni prekršaj (promet životnim namirnicama u improvizovanim-nehigijenskim uslovima).

- Posebna pažnja posvećuje se onemogućavanju nelegalne prodaje oko objekata i prostora tržnica i pijaca, kao i drugim frekventnim lokacijama u Kantonu Sarajevo. Ovdje se mora napomenuti da je bespravno zauzimanje javne površine u isključivoj nadležnosti općinskih komunalnih inspekcija, navode iz kantonalne inspekcije.

Dodaju, da nadalje, shodno zakonskim odredbama na snazi u izuzeća od fiskalizacije, između ostalog, spadaju i djelatnosti koje se odnosne na prodaju na tržnicama na malo (pijacama), koja se obavlja izvan trgovačkih radnji koje su rješenjem nadležnog organa registrovane za djelatnost trgovine, prodaju na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, koja se obavlja na mjestima za koje je nadležni organ izdao odobrenje, kao i djelatnost samostalnog poljoprivrednog proizvođača, u slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na pijačnim tezgama i porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu.

(Vijesti.ba)