Eurobarematar: Velika većina građana cijeni članstvo zemlje u EU

To je dosad najveći postotak koji je zabilježen od početka istraživanja, kada je to pitanje prvi put postavljeno 1983. godine.

Istraživanje je provedeno od 9. januara do 4. februara u 27 država članica. Provedeno je ličnim intervjuima, licem u lice. U Hrvatskoj je anketirano 1011 osoba.

Više od polovine anketiranih u Hrvatskoj (51 posto) drži da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja, dok je na nivou EU-a taj postotak upola manji (26 posto), prenosi Hina.

Kao drugi razlog zašto smatraju članstvo u EU korisnim, ispitanici u Hrvatskoj (34 posto) i u EU (35 posto) navode doprinos i zaštitu mira i jačanje sigurnosti.

Treći razlog vide u tome što pridonosi ekonomskom rastu zemlje, (32 posto u Hrvatskoj, 28 posto u EU-u).

Trećina ispitanika (33 posto) očekuje da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od juna do jula 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53 posto (+8 postotnih bodova u odnosu na ispitivanje 2024.) te u Njemačkoj s 47 posto (+15 postotnih bodova).

U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje. Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj (54 posto) smatra da im se životni standard u sljedećih pet godina neće mijenjati, a 17 posto ih očekuje bolji životni standard.

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja odbrana i sigurnost (36 posto) te konkurentnost, ekonomija i industrija (32 posto) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredsrediti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu.

Dok su rezultati za odbranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s februarom/martom 2024., oni za konkurentnost, ekonomiju i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska nezavisnost (27 posto), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 posto) te obrazovanje i istraživanje (23 posto).

Svaki četvrti Evropljanin (41 posto) ima pozitivno mišljenje o Evropskom parlamentu, u Hrvatskoj je taj postotak nešto veći, 44 posto. Na pitanje misle li da bi Evropski parlament trebao imati važniju ulogu, 62 posto ih je odgovorilo pozitivno i u Hrvatskoj i na nivou EU-a. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56 posto ispitanika.

Ekonomska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Evropskog parlamenta. Četiri od deset Evropljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43 posto), a slijede odbrana i sigurnost EU-a (31 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto) te podrška ekonomiji i otvaranje novih radnih mjesta (29 posto).

Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim grupama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57 posto), Francuskoj (56 posto), Slovačkoj (56 posto), Hrvatskoj i Estoniji (54 posto).

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Evropljani željeli da Evropski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45 posto), demokracija (32 posto) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22 posto).

Devet od deset (89 posto) građana EU-a kaže da bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima.

(Vijesti.ba / FENA)