Više od 50 posto odraslih u svijetu do 2050. godine biće gojazno

Ovi podaci potiču iz nove studije globalnih podataka objavljene u časopisu The Lancet, koja obuhvata više od 200 zemalja.

Istraživači upozoravaju da se očekuje naglo ubrzanje rasta gojaznosti u drugom dijelu ove decenije, posebno u zemljama sa niskim prihodima.

Ipak, stručnjaci tvrde da bi hitne mjere vlada mogle spriječiti ovu "duboku tragediju“.

Tokom 2021. godine, gotovo polovina odraslog svjetskog stanovništva – milijarda muškaraca i 1,11 milijardi žena starijih od 25 godina – imalo je prekomjernu težinu ili je bilo gojazno.

Udio i muškaraca i žena sa ovim stanjima se udvostručio od 1990. godine.

Ako se ovakvi trendovi nastave, globalna stopa prekomjerne težine i gojaznosti kod odraslih porašće za oko 57,4% kod muškaraca i 60,3% kod žena do 2050. godine.

Kada je riječ o brojkama, Kina (627 miliona), Indija (450 miliona) i SAD (214 miliona) će imati najveći broj osoba s viškom kilograma ili gojaznih u 2050. godini.

Međutim, zbog rasta stanovništva, predviđa se da će broj pogođenih u podsaharskoj Africi porasti za više od 250% i dostići 522 miliona.

Posebno se ističe Nigerija, gdje se očekuje da će broj gojaznih i preteških porasti sa 36,6 miliona u 2021. na 141 milion do 2050. godine.

To bi Nigeriju svrstalo na četvrto mjesto u svijetu po broju odraslih sa ovim stanjem.

Autori priznaju da studija ne uzima u obzir uticaj koji bi novi lijekovi za mršavljenje mogli imati, a koji bi potencijalno mogli igrati značajnu ulogu u budućnosti.

Ako vlade odmah preduzmu mjere, još uvijek ima vremena da se izbjegne katastrofa za već opterećene zdravstvene sisteme, kažu stručnjaci.

Studiju je vodila profesorica Emanuela Gakidu sa Instituta za metriku i procjenu zdravlja (IHME) Univerziteta u Washingtonu.

„Vlade mogu koristiti naše procjene po zemljama za fazno planiranje, tajming i brzinu trenutnih i očekivanih promjena u tjelesnoj težini kako bi identifikovale prioritetne populacije koje snose najveći teret gojaznosti i koje zahtijevaju hitnu intervenciju i liječenje, kao i one koje su većinom samo prekomjerne težine i koje bi trebalo tretirati preventivnim strategijama.

„Globalna epidemija prekomjerne težine i gojaznosti je duboka tragedija i veliki društveni neuspjeh“, kazala je ona.

Porast stope gojaznosti trenutno je najizraženiji među mladima.

Stope gojaznosti kod djece i mlađih tinejdžera porasle su sa 8,8% na 18,1%, dok su kod mlađih odraslih (mlađih od 25 godina) porasle sa 9,9% na 20,3% između 1990. i 2021. godine.

Do 2050. godine, svaka treća mlada osoba biće pogođena.

Glavna koautorica izvještaja, doktorica Džesika Ker iz Mardokovog istraživačkog centra za djecu u Australiji, izjavila je da će ove brojke predstavljati veliki izazov za zdravstvene sisteme u godinama koje dolaze.

„Ali ako reagujemo sada, još uvijek možemo spriječiti potpuni prelazak djece i adolescenata u stanje gojaznosti“, rekla je ona.

„Naše procjene identifikuju djecu i adolescente širom Evrope i južne Azije koji već imaju prekomjernu težinu i koje treba uključiti u preventivne strategije.“

„Takođe smo identifikovali velike populacije, posebno adolescentkinje, u Sjevernoj Americi, Australiji, Okeaniji, Sjevernoj Africi, na Bliskom Istoku i u Latinskoj Americi, za koje se očekuje da će postati gojazne i koje zahtijevaju hitne i višeslojne intervencije i liječenje.

„Ovo je ključno kako bi se spriječio međugeneracijski prijenos gojaznosti i izbjegli ozbiljni zdravstveni problemi i visoki društveni i finansijski troškovi za buduće generacije“, dodala je, prenosi BBC.

(Vijesti.ba)