Slučaj Hamburg: Kako je kokain razorio iluziju o 'nekorumpiranoj' Njemačkoj

Prema pisanju britanskog lista The Guardian, zapljene kokaina u Njemačkoj su u periodu od 2018. do 2023. porasle za čak 750%, čime je zemlja postala ključna tačka u globalnoj trgovini drogom. No, uz porast ovisnosti, ovaj talas droge sve više produbljuje i korupciju čak i unutar pravosudnog sistema.

"Svjedočimo infiltraciji lučke infrastrukture u Hamburgu, podmićivanju policajaca i sada optužbi protiv državnog tužioca koji je navodno radio za mrežu krijumčara kokaina," rekao je za Guardian Daniel Brombacher iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Jedan od najšokantnijih slučajeva zabilježen je 2021. godine, kada je u hamburškoj luci zaplijenjeno 16 tona kokaina visoke čistoće najveća zapljena u historiji Evrope. Vođenje istrage tada je preuzeo tužilac Yashar G., koji je danas optužen da je bio na platnoj listi upravo te kriminalne grupe. Navodno je za 5.000 eura mjesečno odavao informacije o istragama i upozoravao osumnjičene na hapšenja. On negira sve optužbe.

U Evropi se kilogram kokaina, koji u Kolumbiji vrijedi oko 2.000 dolara, prodaje i po 40.000 dolara. Taj enormni profit ne završava samo u luksuznim automobilima i vilama, već se koristi za podmićivanje, regrutaciju ljudi unutar institucija i nastavak poslovanja bez smetnji.

Hamburg, treća najveća luka u EU, prema podacima Europola, postao je jedno od najvažnijih uporišta evropskih narko-kartela. Interni pomagači iz luke, poznati kao hafeninnentäter, uključuju radnike na pretovaru, vozače i čuvare koji omogućavaju nesmetan protok droge. Dvojica radnika iz luke nedavno su osuđena jer su pomogli u transportu 480 kilograma kokaina iz Ekvadora i napadu na kolegu koji je prijetio da razotkrije operaciju.

Zbog sve veće prijetnje, hamburške sigurnosne službe su prošle godine zatražile dozvolu za nošenje automatskog oružja. Belgijska policija je čak dojavljivala da francuske narko-grupe planiraju oružane upade kako bi povratile zaplijenjene pošiljke.

Na ulicama Hamburga, utjecaj kokaina je sve očigledniji. “Karl”, bivši izbacivač iz crvene četvrti, rekao je za Guardian: “Vikendom se sve češće viđaju mladići u Lamborghinijima i SUV vozilima vrijednim 150.000 eura. To nije novac od prostitucije ili prevare, to je kokainski novac.”

Korupcija je sve prisutnija i u policijskim redovima širom zemlje: od službenika u Bonnu koji je osumnjičen da je pomagao holandsko-marokanskoj mafiji, do policajca iz Baden-Württemberga koji je navodno bio povezan s italijanskom 'Ndranghetom. Zabilježeni su i slučajevi u Hanoveru i Frankfurtu.

Zora Hauser, kriminologinja sa Univerziteta u Cambridgeu i autorica knjige Mafia Expansion, kaže da Njemačka godinama poriče postojanje problema s organiziranim kriminalom.

“Fragmentisana policija, političko zanemarivanje, slaba legislativa u vezi s pranjem novca i pretjerana zaštita podataka učinili su Njemačku rajem za kriminalne operacije,” kaže ona.

Cijena kokaina u Evropi ostaje gotovo ista kao prije deset godina, uprkos milionskim ulaganjima u borbu protiv krijumčarenja. Kada je Nizozemska potrošila 524 miliona eura na sigurnost svojih luka, karteli su se jednostavno prebacili na druge evropske obale: Francusku, Španiju, Portugal, Skandinaviju i Baltik.

Hamburg jeste jedno od žarišta, ali stručnjaci upozoravaju da borba protiv kriminalnih mreža mora ići dalje od hapšenja kurira i dilera.

“Kokainska trgovina i pranje novca ovih razmjera mogu funkcionisati samo uz pomoć korumpiranih zvaničnika i facilitatora,” rekao je za Guardian Robin Hofmann, stručnjak za organizovani kriminal s Univerziteta u Maastrichtu. “Moramo se fokusirati i na one koji omogućavaju ovaj sistem advokate, lokalne političare, finansijske savjetnike i profitiraju od njega.”

(Vijesti.ba)