Zašto pape nose crvene cipele i druga pitanja koje vas je sramota da pitate

Kolaju i spekulacije da li će on nastaviti putem pape Franje, postupajući na relativno tolerantniji način od njegovih prethodnika i odbijajući luksuz u kom su ranije uživale mnoge pape u korist skromnijeg životnog stila.

Šta tačno radi papa?

Papa je duhovni vođa više od 1,4 milijarde katolika širom svijeta, piše BBC na srpskom.

Katolici ga doživljavaju kao nasljednika Svetog Petra, jednog od najranijih poglavara Hrišćanske crkve.

U hrišćanskoj vjeri, Isus Hrist je sin Božji, a Sveti Petar je jedan od njegovih 12 apostola – iliti sledbenika.

Katolici vjeruju da to papu povezuje direktno sa Isusom, čineći ga ključnim izvorom duhovnog vođstva.

Papa obično predsjedava vjerskim proslavama svih velikih crkvenih praznika tokom godine u Bazilici Svetog Petra, između ostalog za Božić i Uskrs.

On se pojavljuje na istom balkonu na kom je proglašen papom nakon izbora da bi poslao poruku „Urbi Et Orbi" (na latinskom „gradu i svijetu"), poseban papski blagoslov, koji se obično daje na velike vjerske praznike i u drugim posebnim prilikama.

Papa ima malo lično osoblje sastavljeno od časnih sestara koje vode njegovo domaćinstvo, kuhaju mu i spremaju, i može da ima ličnog sobara ili batlera.

On takođe ima tim pisaca govora.

Jedna od papinih dužnosti je da se sastaje najmanje jednom u pet godina sa više od 5.000 biskupa iz čitavog svijeta – otprilike 1.000 godišnje, ili 20 nedjeljno.

Ovih dana je dio papinih zaduženja postalo i putovanje u inostranstvo.

Da li se pape žene?

U prošlosti je bilo oženjenih papa – štaviše, Sveti Petar, koji se smatra prvim papom, imao je ženu – ali u današnjim okolnostima, izuzetno je malo vjerovatno da će biti izabran oženjen čovjek.

Historijat ranih papa predmet je velikih akademskih rasprava i nije sasvim jasno koliko ih je, poput Svetog Petra, bilo oženjeno prije nego što su postali pape.

Vjeruje se da je papa Hormizd (514-23) bio otac pape Silvestera, a za njegovog naslednika, papu Hadrijana II (867–872) vjeruje se da je preselio suprugu i ćerku u Lateransku palatu.

Mnogi historičari takođe vjeruju da su Jovan XVII (1003) i Klement IV (1265–68) bili oženjeni kad su postali pape.

Malo je dokaza koji ukazuju na to da se bilo koji od 266 papa koje zvanično navodi Vatikan oženio nakon što je postao pontifik, mada se za razne pape vjeruje da su imali nedozvoljene afere.

Da li bi oženjeni čovjek moga postati papa u bliskoj budućnosti?

To je malo vjerovatno.

Tehnički gledano, svaki kršteni katolik može da se uzme u razmatranje za ovu ulogu, ali svaki papa od Urbana VI iz 1378. godine (ukupno njih 64) potekao je iz redova kardinala koji biraju pontifika.

Nijedan od aktuelnih kardinala elektora nije oženjen, a od katoličkih sveštenika se generalno traži da budu u celibatu (neoženjeni) kad su zaređeni.

Iako katolicizam generalno zahtijeva sveštenički celibat, izuzeci postoje za oženjene ljude u istočnom katoličanstvu i za neke anglikanske sveštenike koji su se preobratili u katolicizam.

Međutim, oženjeni muškarci, uključujući one iz nabrojanih izuzetaka, ne mogu postati kardinali.

Da li papa ima platu?

Papa Franja je navodno donirao platu u dobrotvorne svrhe.

Godine 2021, portparol Vatikana tražio je da se jednom za svagda okončaju te spekulacije izjavivši: „Papa ne dobija niti je ikada dobijao platu".

Franja je takođe odbio neka od obilježja moći vlastite titule i izabrao da živi u vatikanskoj gostinskoj kući, Kasa Santa Marta, umesto u raskošnijim papskim apartmanima.

Njegov prethodnik Benedikt XVI napravio je neobičan korak i povukao se 2013. godine, pozvavši se na zdravstvene razloge.

Mediji, među njima i italijanski list La Stampa, javili su da je poslije primao penziju.

Koliko dugo služi papa?

Ogromna većina papa služi sve do smrti, baš kao i papa Franja, koji je služio od 2013. do 2025. godine.

Nijedan drugi papa nije napustio službu od Grguga XII 1415. godine, a Benedikt XVI je bio prvi koji je to učinio dobrovoljno od Celestina V 1294. godine.

Historičari još uvek ne mogu da se dogovore oko toga koliko je drugih papa podnijelo ostavku.

Kako se postaje papa?

Prema kanonskom zakonu, sistemu vjerskih zakona koji upravljaju Hrišćanskom crkvom, sljedeći ljudi mogu biti izabrani za papu, kako javlja Katolik online:

„Bilo koji kršteni muškarac, uz zdravorazumsko rasuđivanje,

„Iako je prošlo više od 500 godina otkako je za papu izabran nekardinal, ovaj historijski presedan dozvoljava da i drugi klerici, pa čak i laici, budu izabrani,

„Ako izabrani kandidat već nije biskup, on mora biti momentalno zaređen pre nego što preuzme papstvo."

Veliki broj eksperata tvrdi da je nezvanični zahtjev da izabrani ima dobru narav.

Samo viši katolički lideri poznatiji kao kardinali – koji moraju biti mlađi od 80 godina – imaju pravo da glasaju za izbor pape, a biranje novog pontifika doživljava se i kao dužnost i kao duhovna odgovornost.

Konklave se održavaju vijekovima, prema strogim pravilima osmišljenim da bi se očuvala tajnost i spriječio vanjski uticaj.

Zašto papa nosi crvene cipele?

U katoličkoj vjeri, crvena boja simbolizuje mučeništvo i Stradanje Hristovo – patnju, hapšenje, suđenje i raspeće Isusa kao što je opisano u Novom zavjetu.

Papa Benedikt XVI i mnoge druge pape prije njega poštovale su tradiciju nošenja crvenih cipela.

Međutim, kao papa, Franja je odabrao da nosi crne cipele – što je bio gest koji su posmatrači doživeli kao simbol njegove želje da izbjegne pompu i formalnost.

Par crnih cipela mu je bio stavljen na noge dok mu je tijelo bilo izloženo za javnost.

Također je bilo varijacija na temu.

Papa Jovan Pavle II je navodno neprestano nosio bordo cipele.

Američki časopis Eskvajer kaže da je on takođe nosio „smeđe mokasine".

Zašto Katolička crkva ima papu?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, iskoristićemo citat iz Biblije, svete knjige hrišćana.

Isus je preimenovao apostola Simona u Petra, što je reč koja takođe znači kamen: „A i ja tebi kažem: ti si Petar, i na ovom kamenu sazidaću crkvu svoju, i vrata paklena neće je nadvladati..." (Jevanđelje po Mateju 16:18)

Kao što je već rečeno, katolici papu doživljavaju kao nasljednika Svetog Petra, jednog od Isusovih apostola.

Papa stoga može da se doživi kao poglavar i ključni dio živog temelja Katoličke crkve.

On za katolike predstavlja žižnu tačku i savjetuje ih kako da pristupe životnim izazovima i dilemama – i velikim i malim.

Takođe pomaže mlađim crkvenim liderima da pronađu put kojim će voditi svoje zajednice.

Vjernici iz čitavog svijeta putuju u Vatikan da čuju papu kako drži misu na Trgu Svetog Petra.

Njegove posjete drugim zemljama privlače ogromne mase ljudi – što je znak koliko je papa važan za katolike iz čitavog svijeta.

(Vijesti.ba)