Evo ko je sve došao s Putinom proslaviti Dan pobjede

Ta diplomatska igra odvija se uprkos pokušajima Zapada da izolira Putina i upozorenjima Ukrajine, koja je rekla da će svako sudjelovanje tretirati kao "podršku državi agresoru".

"Nakon toliko godina, ponovno u Moskvi", napisao je na Instagramu srpski predsjednik Aleksandar Vučić, za kojeg je najavljeno da će imati i razgovore s Putinom.

Vučić nije bio u Moskvi od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u feberuaru 2022. U ruski glavni grad u srijedu je stigao preko zračne luke u Bakuu.

"Ponosan na antifašističku borbu mojeg srpskog naroda i zahvalan za ogromnu pomoć koju smo imali od Crvene armije prilikom oslobađanja Srbije", dodao je.

Evropska unija upozorila je više puta Vučića da ne putuje u Rusiju, s kojom Beograd održava bliske odnose. Srbija, kandidatkinja za članstvo u EU od 2012., već gotovo tri godine balansira između Brisela i Moskve.

Vučić i Putin trebali bi imati razgovore u petak nakon parade na Crvenom trgu, kojom će se obilježiti pobjeda nad nacističkom Njemačkom 1945.

Stigli Xi, Lula...

U srijedu su u Moskvu doputovali i kineski predsjednik Xi Jinping i brazilski Luiz Inacio Lula da Silva, koji će se također sastati s ruskim šefom države.

Putin i Xi trebali bi usvojiti dvije zajedničke deklaracije, jednu o bilateralnim odnosima i drugu o "svjetskoj strateškoj stabilnosti", najavio je Kremlj.

Prema Kremlju, sastanci Xija i ruskog predsjednika usredotočit će se na izgradnju dugo planiranog drugog plinovoda za izvoz plina u Kinu. Međunarodna pitanja uključivat će rat u Ukrajini i nastavak pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država.

Indijski premijer Narendra Modi trebao je inicijalno doći u Moskvu, ali to neće učiniti zbog najnovije eskalacije stanja s Pakistanom.

Popis lidera čiji je dolazak najavljen

Ovo je popis lidera koji su najavili dolazak na paradu u Moskvu. Na popisu su je i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un, koji zasad nije stigao.

Evropa

Aleksandar Vučić – predsjednik Srbije

Vučić je na vlasti od 2012. godine, a njegova vladavina obilježena je padom demokratskih standarda, smanjenjem slobode medija i političkim pritiscima na opoziciju.

Robert Fico – premijer Slovačke

Fico je nakon povratka na vlast 2023. godine usvojio zakone koji ograničavaju rad nevladinih organizacija i slobodu medija, što je izazvalo masovne proteste i kritike EU.

Milorad Dodik – bjegunac od bh. pravosuđa

Dodik je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog kršenja ustavnog poretka BiH. Njegove separatističke aktivnosti izazvale su političku krizu u BiH.

Kavkaz

Ilham Alijev – predsjednik Azerbajdžana

Alijev vlada od 2003. godine, a njegovu vlast karakteriziraju autoritarizam, suzbijanje opozicije i ograničavanje slobode medija.

Nikol Pašinjan – premijer Armenije

Pašinjan je došao na vlast 2018. godine nakon masovnih protesta i proveo reforme koje su ojačale demokratiju i slobodu izražavanja u zemlji.

Istočna Azija

Xi Jinping – predsjednik Kine

Xi je konsolidirao vlast ukidanjem ograničenja mandata i pojačao represiju nad disidentima, Ujgurima i slobodom medija.

Kim Jong-un – vođa Sjeverne Koreje

Kimova vlast obilježena je totalitarnim režimom, kršenjem ljudskih prava, uključujući prisilni rad, mučenja i ograničavanje osnovnih sloboda.

Centralna Azija

Kassim-Jomart Tokajev – predsjednik Kazahstana

Tokajev je najavio političke reforme, ali su kritičari skeptični zbog nastavka autoritarnog upravljanja i ograničavanja političke konkurencije.

Šavkat Mirzijajev – predsjednik Uzbekistana

Mirzijajev je proveo određene reforme, ali su zabilježeni slučajevi represije nad novinarima i ograničavanja političkih sloboda.

Emomali Rahmon – predsjednik Tadžikistana

Rahmon vlada od 1992. godine, a njegovu vlast karakteriziraju autoritarizam, suzbijanje opozicije i ograničavanje vjerskih sloboda.

Sadir Žaparov – predsjednik Kirgistana

Žaparov je nakon dolaska na vlast pojačao represiju nad opozicijom i medijima, uključujući uvođenje zakona koji ograničavaju slobodu izražavanja.

Serdar Berdimuhamedov – predsjednik Turkmenistana

Berdimuhamedov je naslijedio vlast od oca, a zemlja je ostala jedna od najrepresivnijih na svijetu s ograničenim političkim i građanskim slobodama.

Jugoistočna Azija

Thongloun Sisoulith – predsjednik Laosa

Sisoulithovu vlast karakterizira jednopartijski sistem s ograničenim političkim slobodama i kontrolom nad medijima.

To Lam – predsjednik Vijetnama

Dugogodišnji ministar sigurnosti poznat je po represiji nad disidentima i ograničavanju slobode izražavanja. Njegov dolazak na mjesto predsjednika izazvao je zabrinutost zbog daljnjeg jačanja autoritarne vlasti.

Bliski istok

Mahmoud Abbas – predsjednik Palestine

Abbas je predsjednik od 2005. i ostaje na vlasti iako su mu mandati davno istekli. Vlasti na Zapadnoj obali često se optužuje za gušenje političkog pluralizma i ograničavanje slobode medija.

Afrika

Umaro Sissoco Embaló – predsjednik Gvineje Bisau

Embaló je izabran 2019., a iako je vlast preuzeo u okviru demokratskog izbora, njegova vladavina uključuje tenzije s parlamentom i česta politička previranja uz ograničenu neovisnost pravosuđa.

Ibrahim Traoré – predsjednik Burkine Faso

Traoré je došao na vlast vojnim udarom 2022. i obustavio demokratske procese, uključujući izbore. U zemlji su zabilježena brojna kršenja ljudskih prava, uključujući nasilje nad civilima i ograničavanje slobode izražavanja.

Južna Amerika i Karibi

Luiz Inácio Lula da Silva – predsjednik Brazila

Lula je izabran demokratskim putem nakon što je 2022. porazio krajnje desnog protivnika Jaira Bolsonara. Njegova vlada promiče ljudska prava, zaštitu okoliša i obnovu nezavisnosti pravosuđa.

Nicolás Maduro – predsjednik Venezuele

Madurovu vlast većina smatra autoritarnom. Suđenje protiv političkih oponenata, gušenje protesta i kontrola nad medijima zabilježeni su kao sistemska kršenja ljudskih prava.

Miguel Díaz-Canel – predsjednik Kube

Díaz-Canel predvodi jednopartijsku državu bez slobodnih izbora. Vlada suzbija političko neslaganje, zatvara disidente i ograničava slobodu izražavanja i okupljanja.

(Vijesti.ba)