Podsjećaju da je datum za koji je najavljeno održavanje Povorke ponosa posebno bolan za Bošnjake Bosne i Hercegovine, posebno grada Višegrada.
"Naime, taj isti dan 1992. godine, prije 33 godine, u Višegradu je počinjen prvi u nizu stravičnih masovnih zločina spaljivanja živih bošnjačkih civila (djece, žena i starijih osoba) u Pionirskoj ulici u Višegradu. U toj 'živoj lomači' živo je spaljeno preko 60 bošnjačkih civila, od kojih je samo osmero (8) preživjelo. Posmrtni ostaci spaljenih nikada nisu pronađeni. Najmlađa žrtva tog stravičnog zločina bila je beba starosti 2 dana, koja u trenutku spaljivanja nije ni ime bila dobila. Za ovaj stavični zločin, kao i niz drugih, zločinac Milan Lukić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, Sredoje Lukić na 27 godina u Haškom tribunalu, kao i Radomir Šušnjuar na 20 godina na Sudu Bosne i Hercegovine", naveli su oni.
Ovaj zločin, napominju, kao i zločin spaljivanja živih bošnjačkih civila na Bikavcu 27. juna 1992. godine sudije Haškog tribunala su okarakterizirale kao najgori oblik nečovječnog postupanja jedne osobe prema drugoj.
"Također, datum 14. juni budi bolna sjećanja i stanovnicima naselja Ahatovići kod Sarajeva. Naime, taj dan 1992. godine u autobusu u mjestu Sokolina strijeljani su zarobljeni Bošnjaci, koji su umjesto na razmjenu, dovedeni u klopku, na strijeljanje. Tom prilikom ubijeno je 48 zarobljenih Bošnjaka. Preživjelo ih je svega nekoliko", istakli su pored toga.
Imajući u vidu navedene događaje (masovne i pojedinačne zločine) koji su izvršeni na dan 14. juna u Višegradu, Sokolini, kao i drugim okupiranim mjestima i mjestima pod opsadom, smatraju da je neprikladno, neprihvatljivo i krajnje drsko da se taj dan, kada se prisjećaju nevino ubijenih bošnjačkih civila i zarobljenika, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine održava tzv. parada ponosa.
"Ne sporimo nikome da zastupa i promovira ljudska prava, ma kojeg oblika, ali je neprihvatljivo da se taj događaj održava baš na dan 14. juna. S tim u vezi, tražimo odgodu održavanja tzv. parade ponosa na taj dan i time pokažete i osjećaj i epitet prema žrtvama, te tako zajedno razvijamo kulturu pamćenja", zaključili su u svom zahtjevu.
(Vijesti.ba)