U Evropskoj uniji 13 zemalja imalo je u 2023. godini problem sa prepunim zatvorskim ćelijama, najviše na Kipru, gdje je stopa popunjenosti bila 226,2 posto, dok je u Francuskoj iznosila 122,9, a u Italiji 119,1, objavio je Eurostat.
Najniže stope popunjenosti zatvora imale su Estonija – 56,2 posto, Luksemburg sa 60,8 i Bugarska 67,7.
Predviđa se da bi broj zatvora u zemljama Evropske unije mogao da se poveća za čak 200 posto između 2023. i 2027. godine zbog “političkih promjena“.
“Broj zatvora raste u Evropi, posebno nakon ukidanja mjera nakon pandemije”, rekla je regionalna menadžerka programa u organizaciji Penal Reform International Idil Aydinoglu, javio je Euronews.
U zemljama EU u 2023. bilo je oko 499.000 zatvorenika, što ukazuje na povećanje od 3,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.
Na 100.000 ljudi bilo je 111 zatvorenika, što je nešto više nego 2022. godine, kada je ta stopa bila 108. Najviše stope zatvorenika na 100.000 stanovnika u 2023. godini zabilježene su u Poljskoj – 203, Mađarskoj 187 i Češkoj 181, dok su najnižu imale Finska – 53, Holandija 66 i Slovenija 68.
Jedan od pet zatvorenika u EU imao je strano državljanstvo. U 2023. godini, 14 zemalja je imalo dodatni kapacitet, odnosno “prazne ćelije”, dok je 13 zemalja imalo pretrpane ćelije.
Kako prenosi Tanjug, prenatrpanost utiče i na zatvorenike i na osoblje, što dovodi do povećanog nasilja, pregorijevanja i smanjene kontrole unutar ustanova.
Tako je u Španiji navodno omogućila kriminalnim bandama da slobodnije djeluju u zatvorima, dok su slovenački zatvori takođe zabilježili porast sukoba između zatvorenika.
Prema podacima organizacije Penal Reform International, broj zabilježenih incidenata porastao je sa 207 u 2020. na 314 u 2023. godini. U periodu između 1993. i 2023. godine, najveći broj zatvorenika, 553.000, zabilježen je 2012. godine.
(Vijesti.ba)