Haos u naplati komunalnih usluga u KS: Nema strateškog plana

Predloženi su i novi modeli te smjernice za obračun cijena ovih usluga, poput obračuna na osnovu količine proizvedenog otpada, po članu domaćinstva, te uvođenja diferenciranih cijena vode prema kategorijama potrošača.

Vlada Kantona Sarajevo je od Ekonomsko Instituta zatražila izradu ovakvog dokumenta kao stručne osnove za moguće reformske pravce u oblasti komunalne privrede.

„Smatramo da je i nedostatak političke volje u posljednjih deset godina, kada je riječ o definisanju cijena ovih usluga prema ekonomskim parametrima, doveo komunalna preduzeća u veoma tešku situaciju. Vlada je angažovala Ekonomski institut kako bi se utvrdila stvarna cijena koštanja komunalnih usluga“, istakao je premijer Nihad Uk.

On je dodatno pojasnio da povećanje cijena neće biti naglo niti u visinama koje su predložila pojedina komunalna preduzeća.

Vlada želi primijeniti pravičniji koncept obračuna zajedničke potrošnje, jer se, na primjer, cijena odvoza otpada trenutno vezuje za kvadraturu stana, a ne za broj članova domaćinstva koji stvaraju otpad.

„Ekonomski fakultet nam je dao svoje viđenje i smjernice kako unaprijediti ovu oblast i u kojem smjeru ići, ali konačna odluka ostaje, naravno, na Vladi KS", poručio je premijer.

Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, prof.dr. Muamer Halilbašić, istakao je da postoji značajna razlika između stvarnih troškova i važećih cijena komunalnih usluga. Cijene se godinama nisu mijenjale, dok su u međuvremenu znatno porasli troškovi radne snage, sirovina i repromaterijala.

„Prema realnim podacima, cijena vode bi trebala biti 50% viša nego što je sada. Također, trenutna cijena odvoza smeća od 11 feninga po kvadratnom metru zapravo bi trebala iznositi 19 feninga“, naglasio je Halilbašić.

Tu razliku dosad je pokrivao budžet Kantona. Međutim, s rastom razlike između ekonomske i stvarne cijene usluga, budžet KS sve teže može podnijeti taj teret. Ovo stanje ugrožava i rad samih preduzeća, a nedavni problemi s blokadom računa KJKP ViK ukazuju da i druga preduzeća mogu doći u sličnu situaciju.

Halilbašić je naveo i primjer grada Zenice, gdje su cijene ovih usluga znatno više jer su formirane na osnovu ekonomske računice, za razliku od Sarajeva. U drugim sredinama u FBiH cijene su i dva do tri puta veće. Zbog toga će, kako je naglasio, morati doći do korekcije cijena, o čemu će odlučivati Vlada KS. Ovakvo stanje je, zaključio je, neodrživo.

Dekanesa Ekonomskog fakulteta, prof. dr. Meliha Bašić, istakla je da je nužno promijeniti cjelokupan pristup pružanju i plaćanju komunalnih usluga, te ih strateški definisati u skladu s direktivama Evropske unije, koje od nas to i zahtijevaju.

„Ako želimo pristupiti EU fondovima, koje smo označili kao jedan od ključnih izvora finansiranja unapređenja komunalnih usluga, moramo imati jasno definisanu strategiju“, kazala je Bašić.

Dodala je kako još uvijek nemamo izrađen strateški plan za rješavanje problema, poput velikih gubitaka vode kao dragocjenog resursa, niti efikasan sistem za poboljšanje rada preduzeća koja upravljaju tim sektorom.

Na sve je stigla reakcija iz Kantonalnog odbora SBiH-a iz kojeg su poručili da se "iz datog pregleda može vidjeti da KJKP Vodovod i kanalizacija prednjači u ostvarenom gubitku i da je u odnosu na 2021. godinu gotovo udvostručila gubitak u poslovanju".

"KJKP Rad je ostvario najveći gubitak u posljednje četiri godine. KJKP Sarajevogas je po prvi put ostvarilo gubitak u poslovanju. Toplane i Park su ostvarile pozitivan rezultat u poslovanju, ali taj rezultat je daleko od rezultata iz prethodnih godina. Ujedno, danas je najavljeno povećanje cijena komunalnih usluga i Vlada KS ovo vidi kao jedini izlaz i spas komunalnih preduzeća", naveli su.

Dodaju da "Vlada KS izlaz za loše upravljanje u preduzećima vidi u građanima koji sada treba da plate sve godine kojima smo svjedočili i to kroz slabiju kvalitetu usluge i negativnog poslovanja".

"Vlada KS za sve ove godine nije napravila niti jednu stratešku reorganizaciju bilo koje kompanije, već kao mantru ponavljaju da troškovi rastu i da cijene komunalija trebaju biti povećane. Pored ovih rezultata treba naglasiti da komunalna preduzeća iz budžeta dobivaju subvencije u rasponu od 20-30 miliona KM godišnje. Sada kada je budžet zasnovan na izmišljenim prihodima i kada će za komunalna preduzeća biti sve manje novca, izlaz je u građanima KS i povećanju cijena", dodaju.

(Vijesti.ba)