Visa i Mastercard dominiraju tržištem platnih kartica, a posljednjih godina trgovci se žale na naknade koje naplaćuju, ističući njihovu netransparentnost.
Dvije američke kompanije obrađuju oko dvije trećine kartičnih plaćanja u eurozoni. Pritužbe trgovaca jedan su od razloga zbog kojih je Evropska unija razmatrala alternative poput digitalnog eura kako bi smanjila svoju ovisnost o američkim pružateljima platnih usluga.
Grupa trgovaca navela je izvještaj konsultantske tvrtke The Brattle Group iz 2024. u kojem je utvrđeno da su ICS-ovi kumulativno povećali naknade za 33.9 posto u razdoblju od 2018. do 2022., u prosjeku za 7.6 posto godišnje, uslijed inflacije. Istovremeno nije došlo do odgovarajućih poboljšanja u uslugama za trgovce i potrošače u Uniji.
Među trgovcima koji su sudjelovali u žalbi našli su se, između ostalih, Aldi, Amazon, Carrefour, eBay, H&M, Ikea, Intersport, Marks & Spencer, Worldline, Nexi i Teya.
Potpisnici su u pismu pozvali Evropsku komisiju da poduzme odgovarajuće radnje protiv Vise i Mastercarda u skladu s pravilima EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja, da izmjeni pravila o međubankovnim naknadama uvođenjem kontrola cijene naknada, da ICS-ovima nametne obveze transparentnosti i nediskriminacije te da uvede alat koji bi nadzornim tijelima omogućio provjeru radnji koje poduzimaju ICS-ovi.
Kakvo je stanje u BiH
Evropa je brojne probleme riješila kartičnim plaćanjem, koje je jedino rješenje za zaustavljanje sivog i crnog tržišta.
U BiH mnogi još uvijek nemaju ni fiskalne uređaje niti daju prednost kartičnom plaćanju.
Jedan od razloga mogu biti i enormne naknade od 2 do čak 12 posto, koje za transakcije uzimaju banke i tako ostvaruju ekstra profite. Osim toga visoke bankarske transakcije jedan su od razloga visokih krajnjih cijena sa kojima se suočavaju potrošači.
Vrijeme je, smatraju stručnjaci, da se bankarski sektor uskladi s tržištem i smanji dosadašnje naknade kako bi cijene krajnjim kupcima bile jeftinije.
Vijesti.ba su nedavno pisale na ovu temu, kada smo objavili frapantan podatak da čak 40 posto subjekata u FBIH radi nezakonito.
(Vijesti.ba)