Zelenski se sastao sa novim papom u jeku ruskih napada dronovima

Ukrajinski lider tražio je od vođe Rimokatoličke crkve da pomogne u nastojanju da se obustavi borba u ruskom ratu protiv Ukrajine koji traje skoro 39 mjeseci.

Papa Lav se sastao sa Zelenskim 18. maja nakon što je zvanično postavljen i bio je to jedan od nekoliko privatnih sastanaka koje je održao nakon ceremonije.

"Mučena Ukrajina čeka da se pregovori za pravedan i trajni mir konačno dogode", rekao je papa u molitvi nakon mise.

Kabinet Zelenskog je kasnije objavio fotografije ukrajinskog lidera i pape, zajedno sa suprugom Zelenskog Olenom i njegovim ministrima spoljnih poslova i odbrane.

"Zahvaljujemo Vatikanu na spremnosti da postane platforma za direktne pregovore između Ukrajine i Rusije. Spremni smo za dijalog u bilo kojem formatu radi stvarnih rezultata", rekao je Zelenski.

Pope Leo sits down with Ukrainian President Zelensky for a meeting after making reference to Ukraine's want "for a just and lasting peace" during his inauguration Masshttps://t.co/c078oiD3YP pic.twitter.com/R34vUQVXgA

— TIME (@TIME) May 18, 2025

Ranije se ukrajinski lider sastao i sa američkim potpredsjednikom JD Vanceom na marginama ceremonije u Vatikanu. Bio je to njihov prvi sastanak od izuzetno oštre rasprave u Ovalnom kabinetu Bijele kuće u februaru.

Međutim, nijedan zvaničnik nije objavio detalje o sastanku.

Stotine dostojanstvenika i procenjenih 200.000 osoba okupilo se na Trgu Svetog Petra da prisustvuje ceremoniji postavljanja, 10 dana nakon što je Lav postao prvi Amerikanac na čelu 1,4 milijarde katolika širom sveta.

Sastanak Zelenskog s papom dolazi nekoliko dana nakon što su ruski i ukrajinski pregovarači održali prve razgovore licem u lice u više od tri godine, u pokušaju da zaustave borbe.

Međutim, nije bilo velikog napretka u tom smislu, ali su se strane složile da sprovedu veliku razmjenu ratnih zarobljenika.

Rusija je odbila pozive Ukrajine, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država za 30-dnevni prekid vatre u ratu, koji je sada već u četvrtoj godini.

Rusija juriša na Ukrajinu dronovima
Moskva je tokom noći pokrenula veliki napad dronovima na Ukrajinu, pri čemu su najnoviji napadi pogodili područje blizu Kijeva i region Sumy, čak i dok je američki predsjednik Donald Trump rekao da će razgovarati sa ruskim i ukrajinskim liderima u odvojenim pozivima u nadi za postizanje prekida vatre.

Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija ispalila 273 drona na ukrajinske ciljeve tokom noći 18. maja, što je jedan od najvećih napada od početka invazije 2022. godine. Vojska je tvrdila da je presrela ili oborila najmanje 88 dronova i da oko 130 nije uspjelo da pogodi svoje ciljeve.

Jedna 28-godišnja žena je poginula, a četvorogodišnje dijete je među povrijeđenima u napadu dronom u okrugu izvan glavnog grada Kijeva, rekao je regionalni guverner.

Dan ranije, ruski napad dronom pogodio je minibus koji je prevozio civile u regionu Sumy blizu ruske granice, ubivši devet osoba i ranivši nekoliko drugih, saopštile su ukrajinske vlasti.

Napadi su usledili nakon direktnih mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve u Istanbulu 16. maja - prvih u skoro tri godine - koji nisu doneli nikakav napredak, pri čemu je Ukrajina optužila Rusiju za postavljanje "neprihvatljivih" zahtjeva.

Rusija je odbila pozive Ukrajine, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država za 30-dnevni prekid vatre u ratu, koji je sada u četvrtoj godini.

U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social 17. maja, Trump je rekao da će razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom telefonom 19. maja, kao i sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.

"Teme razgovora će biti... zaustavljanje 'krvoprolića' koje ubija, u prosjeku, više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedeljno, i trgovina", napisao je Trump.

"Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre, i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, završiti", napisao je Trump.

Trump je ranije rekao da "ništa neće biti postignuto dok se Putin i ja ne sastanemo".

"Moramo se sastati", rekao je Trump u intervjuu za Fox News. Izjavio je da je optimističan u vezi s angažovanjem s Putinom, ali je spreman izvršiti pritisak na Rusiju ako bude potrebno.

"Mislim da ćemo postići dogovor s Putinom... [Ja] ću koristiti uticaj na Putina ako budem morao", rekao je.

Nije bilo neposredne potvrde planiranog poziva iz Kijeva ili Moskve.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 16. maja da je sastanak Trump-Putin za raspravu o bilateralnim odnosima, Ukrajini i drugim pitanjima "sigurno potreban", ali da će trebati vremena za pripremu.

Smrt civila u Ukrajini
Mykola Kalashny, šef regionalne administracije Kijeva, rekao je da je napad 18. maja u okrugu Obukhiv pogodio privatnu kuću i da je obližnja stambena zgrada oštećena.

Od ranog jutra 18. maja, Kalashny je rekao da su hitne službe na licu mjesta i da potpuni detalji još nisu dostupni.

Vojska je saopštila da su glavni grad, okolni region i veći dio istočne Ukrajine ostali pod uzbunom za vazdušne napade u ranim jutarnjim satima.

Dana 17. maja, Nacionalna policija Ukrajine optužila je ruske snage da su namjerno gađale minibus, koji se koristio kao međugradski autobus i koji je pogođen blizu grada Bilopillya, nedaleko od ruske granice.

"Ovaj dan će postati Crna subota u istoriji našeg grada", rekao je šef administracije Bilopillya Yuriy Zarko. Periodi žalosti su proglašeni u Bilopillyi i regionu Sumy, koji je često meta ruskih napada.

Preživjeli putnik, Andriy, leži u bolničkom krevetu, sa zavojima na glavi i ramenu i krvavim posjekotinama na licu.

"Kada sam podigao glavu [poslije eksplozije], vrata su bila potpuno nestala. Vidio sam čovjeka ispod [izlaza] u lokvi krv", rekao je za nezavisni regionalni medij Kordon.Media.

"Počeo sam da vozim i došlo je do eksplozije", rekao je vozač Viktor Vovk za Kordon.Media.

"Airbagovi su se aktivirali; udarili su me u lice. Izašao sam iz autobusa. Osoba je ležala na zemlji odmah pored autobusa u užasnom stanju. Druga osoba je plakala iznutra tražeći pomoć. Ušao sam unutra i iznio [osobu] jer je još bila živa. To je sve što sam mogao da uradim dok nisu stigli policija i hitna pomoć."

"Totalni užas, ne mogu pronaći riječi", rekao je.

Nije bilo neposrednih komentara iz Rusije, koja tvrdi da ne gađa civile uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno.

Američki državni sekretar Marco Rubio i ruski ministar spoljnih poslova Sergei Lavrov razgovarali su telefonom 17. maja. Rubio je "naglasio poziv predsjednika Trumpa za hitan prekid vatre", rekla je portparolka State Departmenta Tammy Bruce.

Rubio je rekao novinarima u Rimu da bi Vatikan mogao biti mjesto za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine. "Ne bih ga nazvao posrednikom, ali svakako je sigurno mjesto za koje mislim da bi objema stranama bilo ugodno doći", rekao je prije sastanka sa visokim zvaničnikom Vatikana.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji se sastao u Rimu sa italijanskom liderkom Giorgiom Meloni, rekao je da su pregovori između Ukrajine i Rusije bili ispod njegovih očekivanja, uprkos "maksimalno konstruktivnom pristupu" ukrajinskog pregovaračkog tima.

Dogovorena razmjena zatvorenika
Na pregovorima u Istanbulu, pregovarači su se dogovorili da u bliskoj budućnosti razmijene po 1.000 zatvorenika sa svake strane, ali nije bilo naznaka da su se smanjile velike razlike između Rusije i Ukrajine po pitanjima kao što su teritorija i prekid vatre. Evropski lideri su se pridružili Zelenskom u osudi Moskve.

Skoro 40 mjeseci od početka invazije, Rusija sada drži oko petinu teritorije Ukrajine, ali je daleko od Putinovog cilja da pokori zemlju.

Jedini prethodni direktni mirovni pregovori prekinuti su u proljeće 2022. godine, dok su se strane prepirale oko glavnih tačaka spora i usred otkrića zločina koje su počinile ruske snage u Buči.

U tim pregovorima, Rusija je tražila dogovor koji bi, prema analitičarima, značio kapitulaciju Kijeva, ostavljajući Ukrajinu kao trajno neutralnu zemlju sa malom i nemoćnom vojskom, ograničenim suverenitetom i malo ili nimalo pristupa zapadnoj bezbjednosnoj podršci.

Izvještaji sa pregovora 16. maja ukazuju da su se ruski uslovi malo promijenili u tri godine. Ali Rusija je proširila svoje teritorijalne zahtjeve, tražeći kontrolu nad četiri kopnene regije koje bez osnova tvrdi da su njene.

Prema ukrajinskom zvaničniku koji je govorio za Reuters pod uslovom anonimnosti, ruska delegacija je rekla da ne može biti prekida vatre dok se ukrajinske trupe ne povuku iz regiona Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, koji su sada djelimično pod ruskom okupacijom.

Rusija takođe želi međunarodno priznanje da te četiri regije i Krim, crnomorski poluostrvo koje je Rusija zauzela 2014. godine, pripadaju Rusiji.

Ostali zahtjevi uključuju trajnu neutralnost Ukrajine, bez oružja za masovno uništenje i bez zapadnih trupa stacioniranih na njenoj teritoriji, kao i odricanje od zahtjeva za nadoknadu za ogromnu štetu nanijetu Ukrajini ruskom invazijom.

Neki stručnjaci kažu da bi prekid vatre na trenutnoj liniji neprijateljstava bio udarac za Putinovu reputaciju kod kuće, ali da bi Kremlj ipak mogao biti primoran da to prihvati ako Zapad pojača ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući značajno proširenje sankcija njenoj floti za transport nafte.

(Vijesti.ba)