Rubio odbacio kritike: 'Ne povlačimo se iz svijeta'

U svom prvom, povremeno burnom, svjedočenju kao šef diplomatije, Rubio se suočio s kritikama zbog politike prema imigraciji, Trumpovog odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i odluke da se prioritet u prijemu u SAD da bijelim Južnoafrikancima u odnosu na izbjeglice iz drugih dijelova svijeta.

Obraćajući se Senatskom odboru za vanjske poslove, Rubio je rekao da cilj promjena koje provodi nije povlačenje SAD-a iz svijeta, niti demontaža američke vanjske politike. Kao dokaz naveo je svoje putovanje u 18 zemalja tokom 18 sedmica od preuzimanja dužnosti u januaru.

„Upravo sam posjetio 18 zemalja u 18 sedmica“, rekao je Rubio. „To ne zvuči kao povlačenje iz svijeta.“

Administracija Donalda Trumpa blokirala je prijem izbjeglica koji nisu bijelci, dok je odobrila preseljenje Afrikanera — potomaka uglavnom nizozemskih doseljenika iz Južne Afrike — pod obrazloženjem da su izloženi diskriminaciji i navodnom genocidu. Južnoafrička vlada te tvrdnje odbacuje.

Senator Chris Van Hollen iz Marylanda optužio je Rubia da je napustio principe koje je ranije zagovarao: „Okrenuli ste glavu od genocida u Sudanu, a izmislili ga u Južnoj Africi. Napustili ste ukrajinski narod, a Putin vas je iskoristio.“

„Ranije ste govorili kako je strana pomoć ključna za promociju američkih vrijednosti. Sad šutite dok Elon Musk razara USAID i druge programe pomoći“, rekao je Van Hollen i dodao da mu je žao što je glasao za Rubia.

Rubio je odgovorio: „To što žalite zbog vašeg glasa za mene, samo potvrđuje da dobro radim svoj posao.“ Dodao je da Rusiji nisu dati nikakvi ustupci i da sankcije ostaju na snazi.

Rubio je kazao da prijedlog budžeta administracije iznosi 28,5 milijardi dolara za fiskalnu 2025/26. godinu, te da će omogućiti provođenje Trumpove vanjskopolitičke vizije, uz uštedu od 20 milijardi dolara na „dupliranim, rasipničkim i ideološki motivisanim programima“.

Suočio se s pitanjima o ukidanju brojnih programa strane pomoći i smanjenju broja zaposlenih u State Departmentu i USAID-u, koji je ranije raspolagao s oko 40 milijardi dolara godišnje, a sada se spaja sa State Departmentom.

Rubio je kazao da ukinuti programi nisu služili interesima SAD-a, te da će Washington i dalje ostati najveći donator humanitarne pomoći na svijetu. Najavio je i novi fond A1OF vrijedan 2,9 milijardi dolara, koji će preuzeti dio tih zadaća.

Senatori su Rubia ispitivali o mogućem ukidanju sankcija Siriji, njegovoj ulozi u zaustavljanju imigracije, pomoći Palestincima u Gazi i ratu u Ukrajini.

Rubio je rekao da američka procjena pokazuje da je sirijska vlada izrazito nestabilna i da postoji rizik od građanskog rata i raspada države. Dodao je da će američko osoblje u Turskoj, uključujući ambasadora, sarađivati s lokalnim sirijskim zvaničnicima kako bi se utvrdilo kakva pomoć je potrebna.

Tokom svjedočenja, nekoliko demonstranata prekinulo je izlaganje povicima „Zaustavite genocid“, nakon čega ih je iz sale izvela policija. Demonstracije tokom kongresnih saslušanja postale su česta pojava otkako je počeo rat u Gazi.

Rubio je pozdravio odluku Izraela da dopusti ulazak humanitarne pomoći nakon višesedmične blokade i rekao da su vojne akcije Izraela usmjerene protiv Hamasa, a ne palestinskog naroda.

Dodao je da je Washington kontaktirao druge zemlje u regiji i pitao da li bi bile spremne da prime Palestince iz Gaze koji se žele dobrovoljno preseliti, ali je negirao tvrdnje da su u toku razgovori s Libijom po tom pitanju.

Republikanci su hvalili Rubia, koji je postao centralna figura u Trumpovoj administraciji. Trenutno obavlja dužnosti savjetnika za nacionalnu sigurnost, vrši funkciju direktora USAID-a i privremenog glavnog arhivara Sjedinjenih Američkih Država.

„Kad imam problem, nazovem Marca. On ga riješi“, rekao je Trump ranije ovog mjeseca.

(Vijesti.ba / HINA)