Jusić: A šta je s bošnjačkim pitanjem u BiH?

Naglašava kako se na međunarodnoj sceni nerijetko tvrdi da je uzrok krize nerješavanje srpskog i hrvatskog "pitanja" u Bosni i Hercegovini, kao i u čitavom regionu Balkana.

"Takav narativ stvara sliku da su reformski procesi i implementacija Dejtona rađeni u interesu Bošnjaka, zbog čega se često doživljavaju kao uzurpatori prava druga dva konstitutivna naroda. Zbog toga je nužno razbiti ovu iskrivljenu percepciju i hitno artikulisati 'bošnjačko pitanje'. ne radi se o prihvatanju nacionalnih podjela, niti odustajanju od ravnopravnosti svih naroda i građana BiH, već o sprječavanju da pogrešna slika stvarnosti postane osnova za buduće političke dogovore."

Dejtonski mirovni sporazum uspostavio je delikatan balans između tri konstitutivna naroda, koje su u to vrijeme međunarodni zvaničnici gledali kao tri zaraćene strane.

"Vašingtonskim sporazumom riješeno je tzv. 'hrvatsko pitanje' kroz uspostavu kantona sa širokim ovlastima, što je Bosnu i Hercegovinu učinilo jednom od najdecentraliziranijih država na svijetu", dodaje Jusić.

Predmet napada

Navodi kako je u samom Dejtonu, RS ostao entitet sa značajnim ovlastima, što je izazvalo dodatne komplikacije u funkcionisanju države.

"Bošnjaci su, zajedno s probosanskim snagama, dobili prestanak rata, međunarodno priznatu državnost, te mogućnost zaštite svojih prava na područjima pogođenim genocidom i etničkim čišćenjem. Ostavljen im je ustavni okvir za zaštitu kolektivnih i građanskih prava, kao i prostor za preuzimanje dodatnih nadležnosti, što je trebalo osigurati funkcionisanje države Bosne i Hercegovine kao nezavisne i suverene."

Smatra da je važnu ulogu trebao igrati i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, uz sudije iz Evropskog suda za ljudska prava, kao garant evropskih vrijednosti i pravne sigurnosti. 

"Sve te garancije i ustavni 'dobici' koji su bili dio kompromisa za Bošnjake, danas su predmet napada od strane nacionalističkih politika okupljenih oko SNSD-a i HDZ-a. U stvarnosti, nema toliko neriješenih srpskih ili hrvatskih pitanja koliko postoji 'bošnjačko pitanje', koje probosanske snage nisu uspjeli jasno predstaviti ni domaćoj ni međunarodnoj javnosti."

Trenutna politička kriza ukazuje da je cilj predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ukoliko ne uspije secesija RS, kompromis s međunarodnom zajednicom u kojem bi bio ukinut Ured visokog predstavnika ili barem umanjene njegove ovlasti. Jusić kaže da bi se time uklonile ključne prepreke za 'legalnu' disoluciju države.

"Poput odluka Ustavnog suda i prisustva sudija Evropskog suda za ljudska prava."

Težnja RS-a ne posustaje

Dodik insistira na povlačenju sudija Ustavnog suda koje imenuje Evropski sud, što bi omogućilo proizvoljnu interpretaciju Dejtonskog sporazuma i opravdavanje antidejtonskih aktivnosti kao zaštitu izvornog Dejtona, mišljenja je Jusić.

"Dodatno, Dodik želi isključiti evropske države iz odlučivanja o Bosni i Hercegovini, stavljajući se u savez s Rusijom i administracijom bivšeg predsjednika Trumpa, što je dio šireg geopolitičkog plana Ruske Federacije. Ova politika se ogleda i u 'protjerivanju' njemačke ministrice iz Banjaluke, te težnji da RS postane teritorija van ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, bez poštivanja njenih međunarodnih obaveza i evropskih vrijednosti."

Najava novog ustava RS i ukidanja Vijeća naroda, prema njegovim riječima, ukazuju na sistem u kojem Islamska zajednica, Bošnjaci i preživjele žrtve genocida neće imati zaštitu i bit će potpuno podložni volji dominantnih srpskih nacionalističkih stranaka.

"Osim 'bošnjačkog pitanja', u Bosni i Hercegovini aktuelno je i 'bosanskohercegovačko pitanje' – pitanje ravnopravnosti svih građana i državljana na svakom dijelu zemlje, što potvrđuju i presude Evropskog suda za ljudska prava", zaključio je Jusić.

(Vijesti.ba)