Američki čelnik zahtijevao je da članice saveza povećaju vojne budžete na pet posto BDP-a na sastanku 24. i 25. juna u Nizozemskoj.
Čelnik NATO-a Mark Rutte predložio je kompromisni sporazum o 3,5 posto BDP-a za temeljne vojne izdatke do 2032. i 1,5 posto za šira područja vezana uz sigurnost poput infrastrukture.
Nekoliko diplomata tvrdi kako izgleda da je Rutte na putu da osigura dogovor za samit u Haagu dok se NATO bori s prijetnjom Rusije nakon više od tri godine rata u Ukrajini.
Nekoliko saveznika još, ipak, oklijeva oko obaveze na takve nivoe potrošnje.
- Razlog zašto sam ovdje jesam osigurati da svaka zemlja u NATO-u razumije da svako rame mora biti uz plug, svaka zemlja mora doprinijeti na tom nivou razini od pet posto - kazao je Hegseth na sastanku sa svojim kolegama iz NATO-a u Bruxellesu.
- Naša poruka će i dalje biti jasna. To je odvraćanje i mir kroz snagu, ali ne može biti oslanjanje. Ne može i neće biti oslanjanje na Ameriku u svijetu punom prijetnji - kazao je.
Najglasnija u svom oklijevanju je Španija, koja bi trebala dostići trenutni cilj NATO-a od dva posto BDP-a tek do kraja ove godine.
Diplomati kažu da se i druge zemlje cjenkaju oko produženja vremenskog okvira i odustajanja od zahtjeva da se osnovna vojna potrošnja poveća za 0,2 postotna poena svake godine.
Sporazum se, međutim, većini čini prihvatljivim kompromisom, što će Trumpu omogućiti da tvrdi da je postigao svoj glavni zahtjev, dok u stvarnosti postavlja ljestvicu niže za evropske saveznike koji se bore.
Sjedinjene Države podržale su Rutteov plan, ali Washington insistira da želi da svaka zemlja iznese "vjerodostojan put" za postizanje cilja, prenosi AFP.
(Vijesti.ba / FENA)